Katalonska vlada premjestit će svoje predstavništvo za jugoistočnu Europu iz Zagreba u Bukurešt, obrazloživši odluku time da je Rumunjska „zemlja s velikom težinom u toj regiji”. Ured otvoren 2017. u središtu Zagreba dosad je pokrivao Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Rumunjsku, Bugarsku, Grčku i Cipar.
Prema priopćenju iz Barcelone, Rumunjska je odabrana i zbog blizine Balkanu te granici Europske unije s Ukrajinom i Moldavijom, dvjema državama kandidatkinjama za članstvo.
Premještanje se provodi u sklopu šire reforme katalonske mreže predstavništava. U Sjevernoj Africi ured se seli iz Tunisa u Maroko, dok će se pokrivanje južnog dijela kontinenta prebaciti iz Južne Afrike u Keniju. U Brazilu će, umjesto u Rio de Janeiru, sjedište biti u São Paulu.
Barcelona istodobno širi globalnu prisutnost pa broj ureda raste s 21 na 24. Nova predstavništva otvaraju se u Kini, Jordanu i Kanadi, čime Katalonija nastoji ojačati kulturne, gospodarske i sportske veze izvan Španjolske.
Politička pozadina
Zagovornici neovisnosti, dominantni u Kataloniji od 2010., prvi su put lani izgubili vlast. Predsjednik regionalne vlade postao je socijalist Salvador Illa, blizak španjolskom premijeru Pedru Sánchezu. Središnja vlada u Madridu, oslonjena na podršku katalonskih separatista u parlamentu, već je izglasala zakon o amnestiji za sudionike referenduma iz 2017., obećala povećanje autonomije i zagovara uvođenje katalonskog jezika kao službenog u EU-u.
Bivši predsjednik vlade Carles Puigdemont 2017. je simbolično proglasio neovisnost Katalonije, no taj potez nikada nije zaživio zbog intervencije tadašnje španjolske vlade. Puigdemont se od tada nalazi u egzilu u Belgiji.