Mercurij, jedna od deset najotrovnijih tvari na svijetu, ponovno se prelijeva južnoameričkim granicama – ovaj put pod zaštitom meksičkih narkokartela i u ritmu rekordnih cijena zlata.
Novo izvješće Environmental Investigation Agencyja (EIA) otkriva da je u razdoblju 2019.–2025. iz Meksika u Kolumbiju, Boliviju i Peru prokrijumčareno najmanje 200 tona žive. Iako je 2013. više od stotinu država potpisalo Minamata konvenciju i obvezalo se postupno ukinuti proizvodnju i izvoz te tekuće metala, trgovina je samo prešla u podzemlje.
• EIA je identificirao najmanje 19 aktivnih rudnika u sjevernom Querétaru; proizvode oko 100 tona žive godišnje bez ikakvog zdravstvenog ni ekološkog nadzora. • U zaštićenoj biosferi Sierra Gorda koncentracije žive dosežu i 150 puta dopušteni prag, upozorava EIA-in koordinator istrage Adam Dolezal. • Procjenjuje se da je takva količina metala mogla „oprati” do 8 milijardi dolara ilegalnog zlata.
„Apsurdno je da je živa među deset najtoksičnijih tvari na planetu, a krijumčari je – sakrivenu u vrećama šljunka – iznose kroz velike luke neopaženo”, kaže Dolezal.
U izvješću se navodi da kartel Jalisco Nueva Generación drži oružane punktove i nadzorne tornjeve oko pojedinih jama, čime je „industrijalizirao“ crno tržište. Ondje gdje se ruda ne prerađuje na licu mjesta, kamioni pod nadzorom kartela odvoze stotine tona rude.
Zajednička akcija agencija dovela je do zapljene rekordne pošiljke od pet tona žive u peruanskoj luci Callao – najveće ikad u nekoj amazonskoj zemlji. Bez dojave EIA-e, teret vjerojatno ne bi bio otkriven, priznaje Luis E. Fernández iz Centra za amazonske znanstvene inovacije (Cincia).
Nevidljiva opasnost Za razliku od krčenja šuma, živa ne ostavlja rane vidljive iz zraka. Siva kaša se nizvodno pretvara u gotovo neprimjetnu prijetnju koja se stotinama kilometara širi rijekama. U brazilskom području Yanomami mrtve ribe bile su prvo upozorenje; potom su se počela rađati djeca s malformacijama.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je živa osobito pogubna za djecu, izazivajući neurološke poremećaje, probleme s vidom i motoričkim sposobnostima. Studija provedena u teritoriju Yanomamija potvrdila je da su lokalni stanovnici izrazito izloženi toksinu putem ribe, jedinog stabilnog izvora bjelančevina.
„Ne znamo puni razmjer posljedica, ali znamo da lijeka nema. Stručnjaci su nam rekli da će živa ostati u vodi i tlu najmanje još deset godina”, kaže vođa zajednice Dario Kopenawa Yanomami.
Poziv na hitnu akciju EIA poziva meksičke vlasti da povrate kontrolu nad rudnicima u Querétaru i da, zajedno s drugim državama, zatvore rupe u provedbi Minamata konvencije. Preporučuju i širu razmjenu informacija te uporabu umjetne inteligencije za praćenje krijumčarskih tokova.
„Šutnja ili odsutnost država u borbi protiv ovih zločina nije neutralnost – to je suučesništvo”, upozorava stručnjak za prava autohtonih naroda Antenor Vaz.