Zagrebački Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar u najnovijem ljetopisu ističe da stanovnici metropole danas žive gotovo četiri godine dulje nego početkom tisućljeća. Prosječni životni vijek u glavnom gradu iznosi 80,3 godine – iznad hrvatskog, ali još ispod prosjeka Europske unije.
Unatoč ukupnom napretku, razlika među spolovima ostaje izražena: žene i dalje dožive znatno višu dob od muškaraca.
Najveći teret smrtnosti nose kronične nezarazne bolesti. Gotovo svaki treći Zagrepčanin umire od kardiovaskularnih bolesti, a svaki četvrti od raka. Voditeljica Odjela za ocjenu zdravstvenog stanja i potreba, Maja Marić Bajs, upozorava:
„Svaki treći stanovnik Grada Zagreba umire od kardiovaskularne bolesti, a svaki četvrti od raka. Posebno nas zabrinjava porast smrtnosti od hipertenzivnih bolesti, dok s druge strane bilježimo pad smrtnosti od ishemijskih bolesti srca, što može biti posljedica boljeg liječenja akutnih stanja.”
Pandemija bolesti COVID-19 kratkotrajno je promijenila strukturu uzroka smrti, no kronične nezarazne bolesti ponovno dominiraju statistikama. Među ključnim rizičnim čimbenicima Zavod navodi pušenje, pretjerano pijenje alkohola, neuravnoteženu prehranu, tjelesnu neaktivnost i povišen krvni tlak – navike na koje građani mogu djelovati vlastitim odlukama.
Izvješće otkriva i naglo rastuće opterećenje bolničkog sustava: tijekom 2025. zabilježeno je 837 000 hospitalizacija i 2,5 milijuna bolničkih dana, znatno više nego godinu prije. Najviše su pogođeni stariji od 60 do 79 godina, što potvrđuje sve izraženiji učinak starenja populacije na zagrebačko zdravstvo.
Stručnjaci upozoravaju da bez promjene životnih navika i daljnjeg jačanja preventivnih programa zagrebački će se sustav zdravstva suočavati s još većim izazovima u godinama koje dolaze.