Brijunsko otočje ovih je dana pretvoreno u veliku terensku „učionicu” za ornitologe. Stručnjaci Nacionalnog parka Brijuni i Udruge BIOM obišli su 11 nenastanjenih otočića te prebrojili gnijezdeću populaciju morskog vranca (Gulosus aristotelis desmarestii) – ptice koja je, prema Direktivi o pticama, jedan od ključnih pokazatelja zdravlja priobalnih ekosustava.
Istraživanje se provodi u sklopu projekta „Mali otoci za očuvanje bioraznolikosti”, financiranog kroz Program konkurentnost i kohezija 2021.–2027. Dijelom istog projekta tri javne ustanove – Nacionalni park Brijuni, Natura Histrica i Kamenjak – zajednički štite Akvatorij zapadne obale Istre, područje ekološke mreže Natura 2000 na kojem je morski vranac ciljna vrsta očuvanja.
Nenastanjeni otoci idealno su mjesto za gniježđenje jer nema stalne ljudske prisutnosti koja bi ih uznemiravala. No valovi na pojedinim lokacijama ipak donose nezvanog gosta: plastični otpad. Ornitolozi su u gnijezdima pronašli plastične mrežice i drugi morski otpad, što predstavlja opasnost i za odrasle ptice i za mladunce.
Kako bi se pratile prijetnje i uspješnost gniježđenja, na odabrana su gnijezda postavljene kamere. U proljeće slijedi prstenovanje te opremanje dijela ptica GPS uređajima. Prikupljeni će podaci otkriti gdje se morski vranci hrane, koliko daleko putuju od kolonija i koje dionice akvatorija treba posebno čuvati.
Projekt predviđa i konkretne mjere na moru: uklanjanje odbačenog ribolovnog alata iz podmorja te intenzivniji nadzor ribljeg fonda i obalnih ribljih zajednica. Takve akcije ne štite samo ptice već i cjelokupnu ravnotežu morskog ekosustava o kojem ovisi i lokalno ribarstvo.
Teren su vodile biologinje Nacionalnog parka Martina Hervat i Ana Markić, koje ističu da podaci prikupljeni ove zime služe kao temelj za buduće mjere – od jačeg nadzora do edukacije posjetitelja – s ciljem da se „crni biseri” Jadrana i dalje sigurno gnijezde na brijunskim hridima.