Građani širom svijeta, pa i Hrvatske, na vrh liste briga stavljaju životni standard, cijene i plaće, dok je politika tek u drugom planu – pokazuje međunarodno Gallupovo istraživanje provedeno u 107 zemalja. Hrvatska se tako ne ubraja među države u kojima je politika označena kao najveći problem.
Unatoč tome, domaći javni prostor prepun je političkih i ideoloških rasprava. Ekonomski analitičar Damir Novotny takav nesrazmjer tumači promjenom ekonomske slike posljednjih godina. Po njegovim riječima, gospodarski rast oslanja se na članstvo u Europskoj uniji, državne investicije i povlačenje sredstava iz europskih fondova. Posljedica su više plaće, niska nezaposlenost i nestanak egzistencijalnog straha.
„Kada ljudi ne moraju dnevno brinuti hoće li preživjeti, otvara se prostor za intenzivnije bavljenje ideološkim temama”, objašnjava Novotny. Drugim riječima, bolji standard i sigurnije radno okruženje stvaraju vrijeme i energiju za političke polemike.
Gallupovi podaci upućuju na sličan obrazac i drugdje: što je viši dohodak i uređenije gospodarstvo, to su izraženije javne rasprave o vrijednostima, identitetu i ideologiji. Hrvatska se, čini se, uklapa u taj globalni trend.
Izazov za političke aktere pritom je kako rasprave učiniti konstruktivnima, jer ekonomske teme – bez obzira na bolju sliku – i dalje ostaju najvažnije u svakodnevici građana.