Lideri Izraela, Grčke i Cipra sastali su se u ponedjeljak u Jeruzalemu – prvi put nakon dvogodišnje stanke – kako bi obnovili trilateralnu suradnju koju sve tri prijestolnice vide kao protuuteg ambicijama Turske u istočnom Sredozemlju.
Najvažnije točke dnevnog reda
• Energija – uključujući planirani podmorski elektro-energetski kabel koji bi povezao njihove mreže – i dalje je okosnica partnerstva. Ankara se tim projektima oštro protivi, smatrajući da se „nijedna energetska odluka u istočnom Sredozemlju ne može donijeti bez njezina pristanka”.
• Obrana – Atena i Tel Aviv zajednički lobiraju protiv zahtjeva Ankare za kupnju američkih F-35 zrakoplova. Izraelski veleposlanik u Washingtonu Yechiel Leiter nedavno je poručio: „We would prefer that Turkey not receive F-35s from the US.” Grčka je već potpisala ugovore za F-35, no njezine letjelice još nisu operativne.
• EU dimenzija – Cipar 1. siječnja preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem EU, upravo dok Ankara prijeti zamrzavanjem odnosa s Unijom koja ne priznaje tursku okupaciju 37 % otoka.
Regionalna napetost
Sastanak se odvija u trenutku kada se bliži druga faza mirovnog plana za Gazu, koja bi, očekuje se, uključila razoružanje Hamasa. Ta je organizacija, označena kao teroristička u EU-u, politički povezana s Turskom, što dodatno zaoštrava odnose Ankare s Jeruzalemom i Bruxellesom.
• Turski ministar obrane Yaşar Güler optužio je Atenu da namjerava postaviti izraelske sustave protuzračne obrane na demilitariziranim egejskim otocima te poručio da će Turska „poduzeti korake” jer ti otoci „ne smiju biti naoružani prema ugovorima”.
• Güler je također zaprijetio da će Ankara „progovoriti u ključnom trenutku” ako je se nastavi isključivati iz europskog programa zajedničke nabave naoružanja SAFE, iza kojeg stoje Grčka i Cipar.
Širi geopolitički kontekst
Američka administracija promatra istočnomediteranske projekte kao dio šire strategije smanjenja ruske energetske dominacije u Europi. Iako osobni odnosi predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i turskog čelnika Recepa Tayyipa Erdoğana povremeno potiču nagađanja o popuštanju napetosti, pregovori o povratku Turske u program F-35 i dalje su blokirani.
U međuvremenu Ankara zadržava adut u obliku migracija: na turskom teritoriju boravi više od četiri milijuna izbjeglica, a turske vlasti redovito podsjećaju Europsku uniju na tu polugu utjecaja.
Iskorak ili zamrznuti sukobi?
Ponovna trilateralna platforma Izraela, Grčke i Cipra signalizira da tri zemlje namjeravaju ubrzati zajedničke energetske i sigurnosne projekte bez pristanka Ankare. Time riskiraju dodatno podizanje napetosti u regiji koja već desetljećima balansira između suradnje i otvorenih sporova, od neriješenih egejskih granica do statusa Gaze i migracijske krize.