Novo istraživanje s Gradskog sveučilišta Yokohama prvi put nudi biološko objašnjenje za tvrdokornu „moždanu maglu” koja pogađa oboljele od dugotrajnog covida.
Tim koji predvodi neuroznanstvenik prof. Takuya Takahashi skenirao je mozgove 30 pacijenata s post-covid sindromom pomoću inovativne metode K-2 AMPAR PET. Rezultati su uspoređeni s nalazima 80 zdravih dobrovoljaca.
Ključni nalazi:
• Znatno povećana gustoća AMPA receptora (AMPAR-a) – molekula presudnih za učenje i pamćenje – u mozgovima pacijenata s dugotrajnim covidom. • Što je aktivnost AMPAR-a bila viša, to su kognitivni simptomi (loše pamćenje, usporeno razmišljanje) bili izraženiji. • Povišene razine upalnih markera pratile su isti porast aktivnosti receptora, što upućuje na vezu između neuro-upale i molekularnih promjena.
„Primjenom naše novo razvijene PET tehnologije za snimanje AMPA receptora želimo pružiti novi pogled i inovativna rješenja za ovaj veliki medicinski izazov koji predstavlja dugotrajni covid”, objasnio je prof. Takahashi.
Moždana magla svrstava se među najčešće i najteže post-covid simptome; neka istraživanja procjenjuju da pogađa više od 80 % oboljelih. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da oko 6 % svih koji su preboljeli covid-19 razvije dugotrajne komplikacije.
Autori rada ističu da njihovi nalazi „jasno pokazuju” kako se moždana magla mora priznati kao stvarno kliničko stanje, a ne tek zaostali osjećaj slabosti. Nadaju se da će to ubrzati razvoj preciznih dijagnostičkih testova i terapija, primjerice lijekova usmjerenih na smanjenje pretjerane aktivnosti AMPAR-a ili moduliranje upalnog odgovora.
Iako je studija provedena na relativno malom uzorku, predstavlja važan korak prema razumijevanju dugotrajnog covida. Sljedeći potez japanskog tima bit će proširivanje istraživanja na veći broj bolesnika i praćenje promjena u mozgu tijekom duljeg razdoblja, kako bi se utvrdilo može li se prekomjerna aktivnost AMPAR-a s vremenom normalizirati ili zahtijeva ciljano liječenje.