Duboke vode Južnojadranske kotline u posljednjem su desetljeću postale toplije za 0,8 °C, a salinitet je porastao za 0,2 PSU jedinice, pokazuje najnovije istraživanje objavljeno u časopisu „Limnology and Oceanography Letters”.
Znanstvenici iz Hrvatske, Italije i Slovenije kombinirali su podatke s usidrenih plutača, istraživačkih brodova i autonomnih Argo plovaka te zaključili da se procesi koje su očekivali tek potkraj stoljeća događaju već sada. Toplija i slanija masa mijenja struje koje donose kisik u dubine, remeti mriještenje hladnovodnih vrsta i otvara put invazivnim tropskim organizmima.
Ribari na udaru „Prošla godina je bila iznimno topla, a more koje se na sjeveru Jadrana zagrijalo pretočilo se u Jabučnu kotlinu. Temperatura se podigla s 11 na 13, ponegdje i 15 stupnjeva i to je poremetilo cijeli mrijest, zbog čega je ovo najlošija godina za kočarstvo u zadnjih 15 godina”, kaže Marinko Mekelenić, predsjednik Ceha za ribarstvo Obrtničke komore Zadarske županije. Dodaje da se trenutačno dobro love lignje na području Dugog otoka i srednjeg Jadrana, dok je jug „nešto lošiji”.
Mekelenić upozorava da uz klimu na resurse utječu i građevinski radovi, nasipavanja obale, otpadne vode te velik broj plovila: „Do sada su uvijek za sve bili krivi ribari, ali sada se vidi da ima i drugih čimbenika.”
Najosjetljivije vrste Stručnjaci navode da su oslić, škamp i srdela posebno ranjivi jer se mrijeste upravo u Jabučnoj kotlini. Pad ulova tih vrsta već se osjeti na tržištu, a ribari strahuju od daljnjeg poskupljenja troškova uz sve slabiji ulov.
Invazivni pritisak Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo ističe da zagrijavanje olakšava dolazak tropskih doseljenika: „Vatrenjača se smatra jednom od najgorih invazivnih vrsta u Sredozemlju. Porast temperature čini Jadran pogodnijim za njezino naseljavanje.” Od 15 zabilježenih lesepsijskih vrsta u Jadranu, četiri – srebrenoprugasta četverozupka, plavotočkasta trumpetača, tamna mramornica i vatrenjača – već pokazuju znakove uspješne invazije.
Dulčić upozorava da sjeverni Jadran još uvijek štiti „temperaturna barijera”, ali daljnje zagrijavanje moglo bi otvoriti put tropskim elementima i ugroziti cjelokupne biološke resurse mora.
Šira slika Globalni modeli predviđaju pad biomase riba do 2100. godine za čak 30 – 40 % u tropskim regijama, što bi moglo pogoditi zajednice koje ovise o ribarstvu. „Ako nastavimo ne poduzimati ništa, pretrpjet ćemo ogromne gubitke. Milijuni ljudi ostat će bez sredstava za život i neće se imati čime prehraniti”, zaključuje Dulčić.
I ribari i znanstvenici slažu se da je Jadran na prekretnici. Koliko će se brzo prilagoditi – i hoće li to biti dovoljno – ovisit će o klimatskim politikama, lokalnim mjerama zaštite i brzini kojom će se usvojiti održivi ribolovni modeli.