LEIPZIG – U crkvi sv. Tome, posljednjem počivalištu Johanna Sebastiana Bacha, jučer su odjeknuli prvi taktovi dviju dosad nepoznatih skladbi za orgulje koje je veliki barokni majstor napisao prije više od tri stoljeća.
Njemački ministar kulture Wolfram Weimer otkriće je nazvao „velikim trenutkom za svijet klasične glazbe”, a publika u Leipzigu svjedočila je povijesnom debiju dviju chaconna: one u d-molu BWV 1178 i one u g-molu BWV 1179. Svaka traje otprilike 14 minuta.
Otkriće u briselskoj knjižnici
Prve tragove rukopisa zamijetio je 1992. glazbeni povjesničar Peter Wollny dok je u Kraljevskoj knjižnici u Bruxellesu katalogizirao Bachove zapise. Budući da su listovi bili nedatirani i nepotpisani, Wollny je proveo tri desetljeća analizirajući stil i povijesne okolnosti kako bi dokazao autorstvo. „Siguran sam 99,99 posto da su djela Bachova”, izjavio je pri predstavljanju te dodao da je skladatelj u to vrijeme imao oko 18 godina.
Bachov arhiv u Leipzigu sada je službeno uvrstio obje skladbe u katalog naslijeđa, čime je opus glasovitog kantora obogaćen za još dvadesetak minuta glazbe. Pretpostavlja se da je kopije oko 1705. izradio jedan od Bachovih učenika, Salomon Günther John.
Povijesna izvedba
Premijeru je izveo nizozemski orguljaš Ton Koopman, koji je naglasio da su djela „vrlo visoke kvalitete” i prikladna i za manje instrumente: „Izuzetno sam ponosan što ih prvi izvodim nakon 320 godina.”
Chaconne, izvorno ples sporijeg tempa popularan u 18. stoljeću, u ovim je rukopisima dobila bogatu baroknu arhitekturu i kontrapunkt prepoznatljiv za Bachovo stvaralaštvo. Publika u Leipzigu, gradu u kojem je skladatelj 27 godina bio kantor, nagradila je izvođača dugotrajnim pljeskom.
Stručnjaci očekuju da će najnoviji prilozi Bachovu opusu potaknuti daljnja istraživanja i nova koncertna uvrštavanja, osobito među orguljašima koji traže djela prilagođena manjim crkvama i povijesnim instrumentima.