Institut društvenih znanosti Ivo Pilar predstavio je rezultate niza projekata objedinjene pod programom „Generacije budućnosti”, koji sagledavaju kako se djeca i mladi nose s ubrzanim promjenama društva, tehnologije i rodnih uloga.
Najmlađi između knjige i ekrana
U sklopu projekta DigiLitA proučavano je 221 prvašić. Dvije trećine djece najradije se igra na otvorenom, petina bira video-igre, dok je čitanje omiljena razonoda kod svega 14 %. Radnim danom 59,6 % provodi pred ekranima jedan do dva sata, a vikendom se taj udio penje na 42 %.
Podaci pokazuju da djeca koja rijetko čitaju s roditeljima češće posežu za mobitelom ili tabletom, dok kombinacija zajedničkog čitanja i tjelesne aktivnosti korelira s većim osjećajem sreće. Djeca kojima roditelji dopuštaju aplikacije poput WhatsAppa i Vibera prijavljuju manje zadovoljstvo obiteljskim odnosima. Posebno zabrinjava što 60 % mališana još ima primitivne reflekse koji bi trebali nestati do prve godine, što može kočiti motorički razvoj; stručnjaci stoga preporučuju vožnju bicikla i slične koordinacijske aktivnosti.
Rodni identitet i klasne razlike među studentima
Projekt NEXTGENDERHR prati životne stilove i rodne stavove studenata u Dubrovniku, Splitu, Zadru i Zagrebu. Četiri jasno profilirane skupine – Turbo fashion, Art stylish, Rock alternative i Sport limited – potvrđuju da ekonomski kapital snažno utječe na vrijednosti i identitete:
• Turbo fashion čine uglavnom dobrostojeće djevojke usmjerene na izgled i društvene mreže. • Art stylish okuplja kulturno angažirane studente liberalnih stavova iz viših slojeva. • Rock alternative čine studenti iz skromnijih obitelji, privrženi alternativnoj kulturi. • Sport limited okuplja muškarce tradicijskih pogleda s najmanjom kulturnom participacijom, najčešće iz najsiromašnijih sredina.
Istraživači zaključuju da kombinacija klase, studijskog usmjerenja i spola određuje studentski identitet više nego ikad prije.
Majke, društvene mreže i osjećaj usamljenosti
Projekt TEEN-WELL, proveden među srednjoškolcima u Osječko-baranjskoj i Varaždinskoj županiji, otkriva da su mladi generalno zadovoljni životom, ali najviše ih muče slika o sebi i školske obveze – osobito djevojke. Viši stupanj sukoba s majkom povezan je s većom usamljenošću, dok kvalitetni prijateljski odnosi djeluju zaštitno. Umjereno aktivno korištenje društvenih mreža može podići zadovoljstvo, no pretjerano „scrollanje” i emocionalno oslanjanje na mreže povezuju se s nižim zadovoljstvom i višim razinama depresivnosti.
Strukovne škole često nisu prvi izbor
Budući da čak 70 % učenika u Hrvatskoj upisuje strukovne programe, projekt VETFIT proučio je poklapanje njihovih interesa s odabranim smjerovima. Pokazalo se da je usklađenost slaba, osim u tehničkim i informatičkim zanimanjima gdje postoji bolja podudarnost. Sociolog Ivan Dević upozorava da se upisi često događaju bez dovoljno informacija te najavljuje interaktivni web-portal koji će učenicima pomoći usporediti vlastite sklonosti s konkretnim programima.
Poruka istraživača
Ravnatelj Željko Holjevac istaknuo je da društvo mora razumjeti nove obrasce ponašanja djece i mladih „ako želimo pravodobno i ispravno reagirati”. Stručnjaci Instituta slažu se da tehnologija može biti vrijedan alat, ali samo uz jasne granice, poticaj čitanju i ravnopravnije prilike za djecu iz različitih društvenih slojeva.