Modelna šuma Istra priključila se novom istraživačko-razvojnom pothvatu financiranom iz programa Horizon Europe. Projekt SMURF (Sustainable Models for Small Forest Holders) okuplja 26 partnera iz cijele Europe te je usmjeren na stvaranje učinkovitih načina upravljanja i novih lanaca vrijednosti za male privatne šume.
U srcu i na sjeveru Istre šumske površine zauzimaju 66 556 hektara, a čak 78 % tog područja u rukama je privatnih vlasnika. Gotovo svi – njih 99 % – posjeduju manje od 20 hektara i zato se suočavaju s istim problemima kao milijuni malih šumara diljem kontinenta: parceliranost, neuređeno vlasništvo, nedostatak šumskih cesta te zanemariva ekonomska dobit.
Programska voditeljica Ana Fornažar objašnjava da će se kroz SMURF „razviti jednostavniji modeli suradnje i poslovanja”, prilagođeni upravo takvim gospodarstvima. Pritom se naglasak stavlja na Close to Nature Forestry – prirodno pomlađivanje, mješovite lokalne vrste i dugoročnu ekološku stabilnost.
Dodana vrijednost kroz PES Jedna od ključnih novosti jest uvođenje sustava plaćanja za ekosustavne usluge (PES). Time bi se vlasnicima nadoknadila društvena korist koju šume već pružaju – od pohrane ugljika i zaštite tla do rekreacije i očuvanja bioraznolikosti – a istodobno otvorili novi izvori prihoda.
Terenski rad proveden među istarskim šumoposjednicima pokazuje da se drvo pretežito siječe samo za ogrjev, dok su nedrvni proizvodi (gljive, šumski plodovi, aromatično bilje) praktički neiskorišteni. Stručnjaci rijetko obilaze parcele, a loša prohodnost cesta otežava intervencije, osobito u slučaju požara.
Ćićarija: bor „guta” pašnjake Na području Ćićarije dodatni je izazov nekontrolirano širenje crnog bora, vrste koja zakiseljava tlo i potiskuje autohtonu floru. Neki su vlasnici već krenuli u organizirano uklanjanje kako bi obnovili napuštene pašnjake i očuvali bioraznolikost.
Komunalne šume, tzv. komunele, dodatno kompliciraju sliku jer podjela zemljišta među seljanima nikada nije formalno upisana u zemljišne knjige. To koči ulaganja i onemogućuje punu valorizaciju resursa.
Informacija kao prvi korak Zaključak razgovora s vlasnicima jasan je: potrebna je bolja informiranost o održivom gospodarenju, poticajima za šumsku infrastrukturu te mogućnostima PES-a. Kako bi im u tome pomogao, SMURF je pokrenuo Laurus Network – mrežu za razmjenu iskustava i razvoj novih poslovnih modela.
„Jedino ako šumu počnemo promatrati kao trajnu, ali i ekonomski vrijednu ostavštinu, moći ćemo sačuvati stabilne resurse za buduće generacije”, zaključuje Fornažar.