Autohtona istarska koza, koja je još prije četiri godine brojala tek 43 jedinke, postala je zvijezda svečane dodjele nagrada Zlatna koza – Capra d’oro u Puli. Projekt „Naša istarska koza – La nostra capra istriana”, koji zajednički vode Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) i Udruga uzgajivača istarske koze, ponio je priznanje Zelena koza – Capra verde za dugoročno održiv doprinos turizmu i očuvanju istarskog identiteta.
Od gotovo potpune propasti do genetski vođenog uzgoja Istarska je koza tijekom 20. stoljeća gotovo nestala: početkom novog milenija na istarskim pašnjacima ostalo je svega pedesetak grla. Prvi se preokret dogodio 2013., kada je pasmina upisana u Knjigu izvornih hrvatskih pasmina. Stvarni uzlet započinje 2021. — popisano je 43 grla, ali i postavljen temelj za ambiciozni plan obnove.
AZRRI je 2022., uz potporu Istarske županije, uzgajivača i znanstvenih institucija, pokrenuo program konsolidacije pasmine. Model upravljanja oslanja se na genotipizaciju, testove roditeljstva i planski uzgoj, a ključnu ulogu ima Istarska banka animalnih gena. Iste godine stado je naraslo na 78 grla; 2023. ih je bilo 126, pri čemu je otvoren i Fond s programom simboličnog posvajanja. Brojke su nastavile rasti: 2024. zabilježeno je 178 grla, a ove godine čak 266, raspoređenih među deset aktivnih uzgajivača.
Turistički potencijal i čuvanje baštine Organizatori projekta ističu da oporavak pasmine otvara novu dimenziju održivog seoskog turizma: gostu se nudi autentično iskustvo, a lokalnoj zajednici nova vrijednost. Direktor AZRRI-ja Igor Merlić naglašava kako nagrada potvrđuje da se strpljiv i stručan rad isplati: „Očuvanje biološke i kulturne baštine može se uspješno povezati s razvojem održivog turizma, a dugoročna odgovornost donosi trajne rezultate.”
Zelena koza – Capra verde tako postaje simbol renesanse pasmine koja je nekoć hranila istarska sela, a sada ponovno jača lokalnu ekonomiju i turističku ponudu, uz jasnu poruku da se predanost očuvanju baštine isplati.