U posljednja dva desetljeća Jadransko more doživjelo je pravu invaziju novih vrsta. Od početka stoljeća znanstvenici su zabilježili više od 40 dotad nepoznatih riba, a ukupni popis ihtiofaune neprestano raste – od 365 vrsta navedenih 1948. godine skočio je na 456 u monografiji objavljenoj 2018., i ta brojka više nije konačna.
Glavni pokretači promjena su zagrijavanje mora i Sueski kanal, preko kojega stanovnici Crvenog mora stižu u Sredozemlje, a potom i u Jadran. Dio uljeza stiže i balastnim vodama brodova.
Najviše pozornosti trenutačno privlače tri dobro uočljive vrste:
• Srebrnoprugasta četverozupka (fugu, napuhača, „riba balon”) – Najotrovnija riba svijeta s otrovom tetraodotoksinom, 1 250 puta jačim od cijanida. Opasna je isključivo pri konzumaciji jer se otrov nalazi u spolnim žlijezdama, jetri i koži, no zbog termostabilnosti ga ni kuhanje ne uništava. U Japanu je specijalitet koji smiju čistiti samo posebno obučeni kuhari; u Europskoj uniji je zabranjena za jelo. U Jadranu se zasad lovi slučajno, uglavnom na dubinama od 20 do 100 metara.
• Vatrenjača (lionfish, morski paun, riba lav) – Atraktivna crvenkastosmeđa riba s dugim leđnim i prsnim perajama pretvorenim u otrovne bodlje. Ubod izaziva iznimnu bol, moguće i teže posljedice, a opisani su i smrtni ishodi. Riba se brzo razmnožava tijekom cijele godine, nema prirodnih neprijatelja u Jadranu i već je proglašena jednom od najgorih invazivnih vrsta Sredozemlja. Zasad se zadržava južnije od Kvarnera zbog potreba za toplom vodom, ali s daljnjim zagrijavanjem mora očekuje se njeno širenje na sjever.
• Plavi rak – Atlantska vrsta prvi put viđena u Jadranu 1949. kraj Venecije, a od 2004. redovito se lovi i u južnom dijelu, osobito u delti Neretve. Iako nije opasan za ljudsko zdravlje, predstavlja gospodarski problem: oštećuje ulov u mrežama i kida ribarsku opremu. Gurmani ga rado vide na tanjuru, no ribari ga za sada doživljavaju ponajprije kao štetočinu.
Neke novopridošle vrste nestanu jednako brzo kako su se pojavile, no ove tri već su se trajno nastanile i, upozoravaju ihtiolozi, tek će pokazati puni ekološki i gospodarski utjecaj. Klimatske projekcije, zajedno s pojačanom brodskom trgovinom, sugeriraju da popis „novih susjeda” Jadrana u godinama pred nama neće stati na sadašnjoj brojci.