Četrdeset posto hrvatskih trinaestogodišnjaka svakoga dana provodi više od tri sata na internetu, pokazalo je novo istraživanje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u suradnji s Hrvatskim Telekomom. Vikendom se ta brojka penje na čak 62 %, pri čemu djevojke uglavnom koriste društvene mreže, dok dječaci češće igraju videoigre.
Stručnjaci već bilježe znakove ovisničkog ponašanja: djeca teško odlažu uređaje, gube koncentraciju i osjećaju tjeskobu kada nisu „na mreži”. Poseban problem predstavlja i kvalitetan, odnosno sve češće nekvalitetan sadržaj kojem su izloženi.
Prema podacima nacionalnog istraživanja EU Kids Online – Hrvatska:
- više od polovice djece primilo je uvredljivu ili neprimjerenu poruku;
- trećina mladih komunicira s nepoznatim osobama preko interneta;
- svaki četvrti tinejdžer uživo je susreo osobu koju je upoznao isključivo online.
Specijalistica za prava djece Lana Roje Miličević upozorava da, uz tradicionalne rizike poput cyberbullyinga i nasilnih sadržaja, sve veći izazov predstavlja umjetna inteligencija. Djeca je rabe za učenje, ali i za varanje na školskim zadacima te izradu lažnih fotografija i videa.
„Ako djecu učimo misliti, internet postaje koristan alat. Ako ih pustimo da klikaju bez razumijevanja, postaje zamka”, ističe Roje Miličević. Dodaje kako problem nije samo količina vremena, nego i kakvoća sadržaja koji djeca konzumiraju – od manipulacija influencera i reklama do lažnih ideala ljepote i uspjeha.
Rješenje, smatraju stručnjaci, leži u jačanju medijske pismenosti. Na raspolaganju su aplikacije za roditeljski nadzor, besplatne telefonske linije za savjetovanje te edukativni programi. Jedan od njih je projekt „Like za mudar klik” koji Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata Split provodi za učenike osnovnih škola i nastavnike.
Roje Miličević zaključuje da internet sam po sebi nije ni dobar ni loš: „Mi smo ti koji mu dajemo predznak – svojim znatiželjnim ili površnim pristupom, suosjećanjem ili podjelama.”