U samo prvih sedam mjeseci 2025. godine Državni inspektorat (DIRH) proveo je 734 nadzora na gradilištima i otkrio sumornu sliku sektora koji bi trebao biti motor razvoja:
- 193 radnika – među njima i brojni stranci – radilo je bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje.
- 225 državljana trećih zemalja zatečeno je bez potrebne dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.
- Ukupno su zabilježena 692 prekršaja Zakona o radu i povezanih propisa.
DIRH je u 42 slučaja poslodavcima usmenim rješenjem privremeno zabranio rad u trajanju od 30 dana, no deset tvrtki izbjeglo je zabranu uplativši po 3 981,68 eura za svakog nezakonito zaposlenog stranca – u državni je proračun tako sjelo 75 651,92 eura.
Kazne i upravne mjere
• Poslodavci su obvezani na ukupno 329 750 eura uplata za neprijavljeno zapošljavanje 117 radnika. • Podnesene su četiri kaznene prijave zbog sumnje na kazneno djelo neisplate plaće. • Pokrenuta su 38 prekršajna postupka za nedostavljanje obračuna plaće te 20 za neisplatu ni minimalnih primanja.
Najčešće su kršena prava na minimalnu plaću, uvećanja za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom ili blagdanom. Među neregularno angažiranima prevladavali su radnici iz Indije, Nepala, Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i s Kosova.
Sindikat: praksa koja traje godinama
Glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske Domagoj Ferdebar ističe da rezultati nadzora „potvrđuju stanje koje u Hrvatskoj nije novost, nego nažalost dugogodišnja praksa”. Najčešći obrasci su, kaže, prijava radnika tek nakon „probnog” razdoblja, potpisivanje nevažećih ugovora ili isplata dijela plaće na ruke.
Sindikat se oslanja na Kolektivni ugovor za graditeljstvo (KUG), kojim su propisane minimalne bruto plaće raspoređene u 11 grupa složenosti poslova. Prema KUG-u, iskusni građevinski radnik mora biti najmanje u IV.a grupi s bruto primanjem od 1 196 eura. „Iako ni to nije visoka plaća, ipak čini razliku koju treba poštovati”, naglašava Ferdebar.
Poseban je problem položaj stranih radnika, osobito onih s Dalekog istoka, kojima se zbog nepoznavanja jezika i prava ponekad čak oduzimaju putovnice.
Zaštita na javnim natječajima
Sindikat od kraja 2024. godine prati primjenu KUG-a i bilježi da mnogi poslodavci radnike prijavljuju u preniskim platnim razredima, čime se oštećuju radnici, državni proračun i poštena konkurencija. Socijalni partneri predlažu uvođenje obvezne provjere poštivanja KUG-a pri javnoj nabavi te isključivanje onih koji ga ne primjenjuju.
DIRH poručuje da su državljani trećih zemalja u pogledu radnih prava izjednačeni s domaćima te da inspekcije nastavljaju ciljati sektore s najvećim rizikom – graditeljstvo, prijevoz i ugostiteljstvo.
Nastave li se ovakvi trendovi, sindikati i inspektori upozoravaju da bi se sivilo građevinskog tržišta rada moglo dodatno produbiti, a ključni infrastrukturni projekti plaćati visoku cijenu na račun radnika koji ostaju bez elementarne zaštite.