Rat u Ukrajini, osim razornih ljudskih i materijalnih posljedica, mogao bi postati i plodno tlo za pojavu novih smrtonosnih patogena, upozoravaju međunarodni stručnjaci za zarazne bolesti.
Američki infektolog dr. Amesh Adalja ističe da ratne zone predstavljaju savršeno okruženje za širenje zaraza među vojnicima i civilima. „Prvi prijelazi novog virusa na ljude mogli bi se događati upravo sada. Nikada ne znamo”, navodi Adalja, podsjećajući da se mnoge bolesti u početku ne prepoznaju. „Dogodi se poneki slučaj — rijetka bolest, osoba umre ili ozdravi, a nitko ne shvati što joj je bilo. To bi mogli biti prvi skokovi pandemijskog patogena.”
Poremećena infrastruktura, razrušene bolnice i prekid opskrbnih lanaca otežavaju kontrolu već poznatih infekcija poput HIV-a i tuberkuloze, a istodobno otvaraju prostor za pojavu novih. U ruskim postrojbama već je zabilježen hantavirus, koji prenose glodavci i koji može uzrokovati krvarenje iz očiju te zatajenje bubrega.
Humanitarne katastrofe tradicionalno prate nagli skok zaraznih bolesti: gužve u skloništima, manjak hrane i čiste vode te loša sanitacija ubrzavaju širenje patogena. Primjeri iz nedavne prošlosti uključuju epidemije ebole u Demokratskoj Republici Kongo i val kolere u Južnom Sudanu, gdje je raseljeno 4,7 milijuna ljudi.
Znanstvenici potencijalnog uzročnika nove pandemije nazivaju „Bolest X” i već su identificirali nekoliko virusa koji nose taj potencijal. „Razmišljam o tim patogenima kao o barbarima pred vratima. Naša tehnologija i znanost ih zasad drže podalje, ali tijekom rata puno te tehnologije prestaje funkcionirati”, upozorava Adalja.
Podsjećajući na pandemiju španjolske gripe iz 1918. koja je odnijela oko 100 milijuna života, stručnjak napominje da bi svijet teško izdržao patogen dvostruko smrtonosniji od Covida-19. Tadašnja stopa smrtnosti Covida procijenjena je na oko 0,6 %, dok je španjolska gripa imala između 1 i 2 %. „Naše bi zdravstvene mreže brzo kolabirale, a ratne zone poput Ukrajine mogle bi postati epicentar nove pandemije”, zaključuje Adalja.
Infektolozi stoga apeliraju na hitno jačanje nadzora nad zaraznim bolestima, obnovu sanitacijske infrastrukture i osiguravanje lijekova u područjima zahvaćenim sukobima, kako bi se spriječio najcrnji scenarij – izbijanje nove globalne pandemije.