UN-ova Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ponovno je alarmirala svijet zbog sigurnosti ukrajinskih nuklearnih postrojenja. Prema priopćenju njezina glavnog direktora Rafaela Grossija, proturaketna obrana je srušila dron koji je eksplodirao svega oko 800 metara od ograde Južnoukrajinske nuklearne elektrane kod Pivdennoukrajinska u Mikolajivskoj oblasti.
• IAEA-ini promatrači navode da je u noći na četvrtak u nadzornoj zoni elektrane uočeno 22 drona, od kojih su se neki primakli na 500 metara. • Oko 1 sat iza ponoći čuli su se pucnjevi i detonacije, a na mjestu pada ostao je krater promjera oko četiri četvorna metra. • Geleri su oštetili metalne konstrukcije i razbili stakla na vozilima, a srušen je i dalekovod koji, srećom, nije bio spojen na samu elektranu. • „Srećom, elektrana nije pretrpjela štetu. Sljedeći put možda nećemo biti te sreće”, upozorio je Grossi.
Istodobno je najveća europska nuklearka, ona u Zaporižji pod ruskom kontrolom, više od 48 sati bila bez vanjskog napajanja nakon desetog rušenja dalekovoda od početka invazije. Energiju za hlađenje goriva osiguravali su hitni dizelski generatori.
Izvješće OSCE-a: sustavna kršenja i smaknuća zarobljenika
Trojica neovisnih stručnjaka pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju objavila su izvješće koje Rusiju tereti za „raširena i sustavna” kršenja međunarodnog prava u postupanju prema ukrajinskim ratnim zarobljenicima. Dokument bilježi:
• „proizvoljna ubojstva i egzekucije” na bojišnici i u zatočeničkim objektima, • mučenje, zlostavljanje, uskraćivanje prava na pošteno suđenje te opasne uvjete prijevoza i pritvora, • činjenicu da ruske vlasti često ni ne priznaju ukrajinske vojnike kao ratne zarobljenike, čime „otvaraju vrata kaznenom progonu zbog samog sudjelovanja u borbama”.
Diplomatski rat riječima u New Yorku
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na sjednici ministara vanjskih poslova skupine G20 optužio je NATO i Europsku uniju da su putem Ukrajine „objavili pravi rat” Rusiji. Britanska ministrica Yvette Cooper odgovorila mu je da se radi o „neutemeljenim iskrivljivanjima” i ponovno osudila „neisprovociranu agresiju” Moskve.
Pojačanje njemačkog naoružanja i novi prijedlog za sredstva
Sjedinjene Države odobrile su prodaju do 400 naprednih zrak-zrak projektila Njemačkoj u vrijednosti 1,23 milijarde dolara, uz obrazloženje da će to „poboljšati sposobnost Berlina da odgovori na sadašnje i buduće prijetnje”. Njemački kancelar Friedrich Merz ranije je najavio „sve potrebne mjere” kako bi se odvratila svaka povreda zračnog prostora od strane ruskih letjelica.
Merkelova vlada također razmatra ideju da Europska unija iskoristi do 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine kao beskamatni zajam za dugoročnu pomoć Kijevu. Imovina bi ostala blokirana dok Rusija ne plati ratnu odštetu, navodi prijedlog.
Novi udari na energetsku mrežu
Ruske zračne snage u četvrtak su privremeno ostavile bez struje oko 70 000 stanovnika Černihivske oblasti. Istodobno su pogođeni i objekti u Vinici, gdje su izbijali požari, a dio grada ostao je bez električne energije.
Kijev širi tehnološke ambicije i razmišlja o poslijeratnom razdoblju
Predsjednik Volodimir Zelenskij sastao se s čelnicima američkih kompanija, među kojima su Amazon, Bank of America i Westinghouse, kako bi potaknuo izvoz ukrajinskih dronova i razvoj tehnoloških partnerstava. „Imamo više od 300 tehnoloških tvrtki i snažnu industriju bespilotnih letjelica. Ove ćemo godine otvoriti izvoz novih tehnologija samo prijateljskim državama”, poručio je.
U razgovoru za američki portal predsjednik je dodao da je spreman povući se s dužnosti nakon završetka rata: „Moj cilj je završiti rat, a ne ostati na vlasti.”
