Ukupno 224 osobe izgubile su život na hrvatskim cestama od početka godine do 22. listopada, pokazuju najnoviji podaci Ravnateljstva policije. Premda je riječ o pet žrtava manje nego u pretpandemijskoj 2019., broj je veći nego lani, kada su poginule 201 osoba.
Najcrnji dani i mjeseci • Proljeće i ljeto ponovno su se pokazali najopasnijima. Kolovoz prednjači s 36 smrtnih stradanja (u kolovozu 2024. bilo ih je 28), dok su svibanj i lipanj zabilježili po 31 poginulu. • Posebno dramatičan rast bilježi Istarska županija – 16 poginulih u odnosu na prošlogodišnjih šest. Najgori su bili veljača, travanj i svibanj, s ukupno deset žrtava. • Zadarska je županija najteži udar pretrpjela u kolovozu, kada je na njezinim prometnicama život izgubilo pet osoba.
Slavonija s mješovitim trendovima • Virovitičko-podravska županija, koja je prošle godine imala idealnu nulu, ove je godine do 21. listopada zabilježila čak sedam poginulih. • Požeško-slavonska pojačala je sigurnost: dvije žrtve u odnosu na prošlogodišnjih pet. • Osječko-baranjska broji 15 poginulih – porast od 25 % u odnosu na 2024. (12 poginulih). • U Brodsko-posavskoj poginulo je 11 osoba, dok ih je prošle godine bilo devet.
Dan bez poginulih – rijetka iznimka U utorak je promet prošao bez smrtnih slučajeva, ali se dogodila 31 nesreća s ozlijeđenima. Šest ih je bilo teških; osam osoba zadobilo je teške, a pet lakše ozljede, ukupno 39 ozlijeđenih.
Tko najviše stradava i zašto Većina poginulih bili su vozači ili putnici u osobnim automobilima. Policija navodi da su prebrza vožnja i neoprez vozača i dalje glavni uzroci tragedija.
Policijski apel „Manji pritisak na papučicu gasa znači sigurnost”, poručuju iz Ravnateljstva policije. Građane pozivaju da poštuju ograničenja brzine i prometna pravila kako crne brojke više ne bi rasle.