Nakon što su Tonka i Rinno – dva humanoidna robota domaće proizvodnje – nedavno „prošetali” Banskim dvorima i razmijenili nekoliko rečenica s premijerom Andrejem Plenkovićem, u javnosti se ponovno rasplamsala rasprava o tome kamo Hrvatsku vodi robotizacija.
Robotska pionirka Tonka
„Tonka je prva hrvatska humanoidna robotica koja govori hrvatski”, kaže Dejan Ilčić, suvlasnik slovensko-hrvatske tvrtke Vandri Robotics. Hardver nabavljaju u Kini u suradnji s Unitreejem, a riječ je o poznatom modelu G1. Softver, odnosno „mozak” robota, u potpunosti razvija Vandri Robotics: „Ne držimo je samo u laboratoriju; stalno je testiramo među ljudima – u gradovima, institucijama i na događanjima.”
Kako bi publici približili mogućnosti platforme, autori su Tonku naučili i plesati, ali naglasak ostaje na primjeni: „Paralelno radimo na onom bitnom – da robot zna odraditi osnovne zadatke i stvarno može pomoći ljudima u praksi”, ističe Ilčić.
Imotski odgovor – Rinno
Za razliku od Tonke, Rinno nastaje u Runovićima kraj Imotskog, u radionici 28-godišnjeg Marija Ljubičića. „Već deset godina sve sam podredio tome da napravim humanoidnog robota”, kaže mladi inovator. Prema njegovim riječima, Rinno bi „unutar godinu dana trebao postati komercijalan proizvod koji će, po tržišnoj cijeni, moći obavljati radne usluge kako bi ljudima olakšao posao”. Ključna ambicija: robot koji zna koristiti ljudske alate baš kao čovjek.
Ljubičić odbacuje dramatične hollywoodske scenarije: „Robot ne može nikada biti savršen kao čovjek. To je glupost, to se gleda u filmovima.” Slično komentira i bombastične političke najave o „radnicima-robotima”, pripisujući ih marketinškim trikovima.
Pravna i etička trka s tehnologijom
I dok tehnološki napredak ne posustaje, otvoreno ostaje pitanje regulative. Sugovornici vjeruju da će Europska unija, pa tako i Hrvatska, „dodatno i brzo postaviti jasnije zakonodavne smjernice” – prije svega u području etike i sigurnosti – čim roboti poput Tonke i Rinna masovnije uđu u javni prostor.
Za sada, međutim, dva humanoidna pionira ostaju atrakcija – u televizijskim skečevima, na sajmovima pa čak i na sjednici Vlade – pokazujući da domaća robotika više nije znanstvena fantastika, nego projekt u završnoj fazi pripreme za tržište.
