Trinaest nevladinih spasilačkih organizacija koje patroliraju Sredozemljem objavilo je da više neće komunicirati s libijskom obalnom stražom. Objašnjavaju da su zabilježili sve nasilnije intervencije libijskih patrola, koje migrante i izbjeglice vraćaju u logore obilježene mučenjem, seksualnim nasiljem i prisilnim radom.
Udruge tvrde da Europska unija, a posebice Italija, na njih sve snažnije pritišću da dijele podatke o lociranju brodova u nevolji s libijskom stranom, iako je upravo EU ta koja obalnu stražu opskrbljuje opremom, obukom i financijama. Aktivisti poručuju da je Libija „nesigurno mjesto“ te da obalnu stražu smatraju naoružanom milicijom, a ne legitimnom spasilačkom službom.
Pozivaju se i na izvještaj UN-a iz 2021. koji je dokumentirao sustavne zločine nad migrantima u Libiji, ocijenivši ih mogućim zločinima protiv čovječnosti. Prema internim podacima mreže Sea-Watch, libijska je obalna straža od 2016. godine sudjelovala u najmanje 54 nasilna incidenta: pucnjavama, namjernim udarima u plovila i prijetnjama ljudima na moru.
Udruge su svjesne da im zbog prekida komunikacije prijete novčane kazne, zadržavanje brodova pa čak i njihova zapljena, no smatraju da je „pravna i moralna nužnost“ odbiti sudjelovati u, kako kažu, europskom suučesništvu u zločinima nad civilima.
Kako bi pojačale pritisak, osnovale su novu platformu – Justice Fleet – koja će javno bilježiti incidente te pratiti sudske postupke što ih nevladine organizacije pokreću protiv odgovornih. Akteri iz mreže podsjećaju da su u posljednjih deset godina spasili više od 155 000 ljudi, premda su u istom razdoblju u Italiji zbog strožih pravila bili kolektivno zadržani u lukama više od 700 dana.
Najavljuju da će, unatoč rizicima, nastaviti spašavati ljude na najopasnijoj morskoj ruti prema Europi i braniti međunarodno pomorsko pravo.