Više od stotinu država potpisalo je Konvenciju o zabrani kasetnih bombi, no oružje koje ostavlja dugotrajan smrtonosni trag i dalje se koristi, ističe se u najnovijem godišnjem izvješću organizacije Human Rights Watch (HRW).
Prema podacima HRW-a, tijekom 2024. godine kasetno je streljivo ubilo ili ranilo najmanje 314 osoba širom svijeta. Čak 208 žrtava – gotovo dvije trećine ukupnog broja – zabilježeno je u Ukrajini, gdje je Rusija prošle godine ponovno rasporedila ovakvu vrstu naoružanja. Godinu ranije ukupno je evidentirano 219 žrtava.
Iz HRW-a upozoravaju da stvarni razmjeri vjerojatno premašuju navedene brojke jer brojni incidenti još nisu potvrđeni kao povezani s kasetnim bombama. Organizacija dodaje da postoje indicije da je i Ukrajina koristila to oružje na teritoriju Rusije, no za sada nema neovisne potvrde.
Ni Rusija ni Ukrajina nisu među 111 država koje su ratificirale Konvenciju iz 2010. godine. Dokument predviđa potpunu zabranu uporabe, razvoja, proizvodnje, skladištenja i prijenosa kasetnih bombi. Litva se početkom godine povukla iz sporazuma, prva od potpisnica, navodeći rastuće regionalne sigurnosne prijetnje kao razlog.
Kasetno streljivo ispaljuje se iz zrakoplova ili raketnih bacača, a značajan dio projektila ne eksplodira pri udaru, što ostavlja opasne ostatke koji mogu ubijati ili ranjavati civile godinama nakon sukoba.