Sve rjeđi i tanji snijeg ozbiljno prijeti opstanku popularnih hrvatskih skijališta poput Platka, Bjelolasice i Sljemena, pokazuje opsežna analiza Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Prema podacima triju planinskih meteoroloških postaja – Puntijarka na Medvednici, Parg u Gorskom kotaru i Zavižan na Velebitu – od 1961. do 2025. bilježi se jasan silazni trend u broju dana sa snježnim pokrivačem:
• Puntijarka gubi prosječno 10 dana sa snijegom (≥1 cm) svakih deset godina, a čak 12 dana sa snijegom višim od 5 cm.
• Parg bilježi osam dana manje po desetljeću, dok Zavižan gubi sedam dana.
• Snijeg se i brže topi: na Puntijarci i u Pargu posljednji dan snježnog pokrivača svake je dekade tri dana ranije, a na Zavižanu četiri dana.
U usporedbi s prosjekom 1991.–2020. gotovo su sva zadnja dva desetljeća donijela negativna odstupanja, pa prave zime postaju iznimka. Stručnjaci DHMZ-a upozoravaju da će, prema državnoj Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. s pogledom do 2070., trend gubitka snijega biti još izraženiji, posebice u Gorskom kotaru, na Dinari i višim dijelovima Velebita.
Posljedice za skijališta
- Kraće i nepredvidljive sezone koncentrirane u „kratke prozore” pogodnog vremena.
- Pomicanje aktivnosti prema višim nadmorskim visinama.
- Sve veća ovisnost o skupom umjetnom zasnježivanju i upitna isplativost novih ulaganja.
Europa dijeli isti problem: modeli europskog programa Copernicus potvrđuju snažan pad količine snijega u Alpama i uz norvešku obalu. Posebno su alarmantne novije studije za sjeverne Alpe – na 1800 metara, sezona bi se pri globalnom zatopljenju od 2,7 °C mogla skratiti mjesec dana, a pri 4 °C čak dva mjeseca. Bez umjetnog snijega gotovo bi sva alpska skijališta tada bila u zoni vrlo visokog rizika.
Zaključak je jasan: iako snijeg neće potpuno nestati, hrvatsko skijanje morat će se prilagoditi novim klimatskim realnostima – od redefiniranja investicija do promjene načina na koji doživljavamo zimu.