Hrvatska je bogatija za čak 35 vrsta šišmiša, a sve su pod strogom zaštitom domaćih zakona i međunarodnih sporazuma. Čak 17 vrsta nalazi se u Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, upozorava Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije uoči Međunarodne noći šišmiša koja se diljem Europe obilježava posljednjeg vikenda u kolovozu.
Ti jedini leteći sisavci nastanjuju raznovrsna staništa – od šuma i podzemnih špilja do gradskih parkova i tavana. Premda im je brojnost u Hrvatskoj još relativno stabilna, stručnjaci upozoravaju na prijetnje poput gubitka i uznemiravanja staništa, pretjerane uporabe pesticida i klimatskih promjena.
Šišmiši imaju ključnu ekološku ulogu: hrane se noćnim kukcima, među kojima su štetnici poljoprivrednih kultura, pa smanjuju potrebu za pesticidima. Ujedno su osjetljivi bioindikatori – njihov nestanak signalizira poremećaje u okolišu. Biolozi podsjećaju da jedan šišmiš u noći može pojesti nekoliko stotina komaraca.
„Obilježavanjem Međunarodne noći šišmiša želimo podsjetiti da ove životinje nisu opasne, već izuzetno korisne i vrijedne zaštite”, poručuju iz resornog ministarstva.
Sporazum o zaštiti populacija europskih šišmiša (EUROBATS) obuhvaća 52 europske vrste. Na snazi je od 1994., a Hrvatska mu se pridružila 2000. godine i od tada sudjeluje u donošenju ključnih rezolucija za njihovo očuvanje.
Maksimir – gradska oaza s 13 vrsta
Zagrebački park Maksimir pravo je carstvo šišmiša: istraživanja potvrđuju prisutnost 13 vrsta, najbrojnijih iz rodova Pipistrellus, Myotis i Nyctalus. Posebno se ističe populacija velikouhog šišmiša, zabilježenog na manje od 20 lokaliteta u Hrvatskoj, čije stanište ugrožavaju intenzivna poljoprivreda, sječa šuma i fragmentacija prostora. Kako bi im se osiguralo dodatno sklonište, u rujnu će u Maksimiru biti postavljeno deset kućica za šišmiše.
Kako mogu pomoći građani
• Postaviti kućice za šišmiše u dvorištu.
• Zaštititi postojeće kolonije od mačaka i buke.
• Ako šišmiš uleti u stan, omogućiti mu izlazak otvaranjem vrata i prozora.
• Pronađu li ozlijeđenu životinju, javiti se registriranom oporavilištu za divlje životinje.
Programi za Međunarodnu noć šišmiša
• Park prirode Medvednica: vođeni obilazak špilje Veternice i obiteljski programi (subota i nedjelja, 10–16 h).
• Zoološki vrt Zagreb: zabavno-edukativni sadržaj i noćni obilazak (subota, od 19 h).
• Pećinski park Grabovača: dječje radionice, šetnja s detektorom i noćni obilazak špilje Samograd (subota, od 18 h).
• Nacionalni park Mljet: likovne radionice i vožnja brodom uz koncert (nedjelja, od 18 h).
• Nacionalni park Brijuni: ture potrage za šišmišima i edukativni program (4. rujna, od 18 h).
• Krapinsko-zagorska županija: program za djecu u suradnji s Muzejem krapinskih neandertalaca i udrugom Tragus (12. rujna, od 18 h).
Međunarodna noć šišmiša stoga nije tek prigoda za razgledavanje noćnih letača, nego i podsjetnik na njihovu nezamjenjivu ulogu u očuvanju ekološke ravnoteže te na odgovornost ljudi da im osiguraju sigurno i stabilno stanište.