Europska komisija predstavila je prijedlog novog sedmogodišnjeg proračuna (2028.–2034.) koji bi, po prvi put, objedinio sve glavne financijske instrumente – poljoprivredni, ribarski i kohezijski – u jedinstveni fond težak oko dvije bilijuna eura.
• Veličina fonda: približno 2 000 000 000 000 eura, što odgovara vrijednosti 11 hrvatskih godišnjih BDP-ova. • Potpisnica prijedloga: predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. • Sljedeći koraci: odobrenje Vijeća EU i Europskog parlamenta.
Kontroverze i blokovi Prijedlog je odmah polarizirao članice. Na jednoj su strani tzv. štedljive zemlje koje traže strožu kontrolu trošenja i podržavaju objedinjavanje sredstava. S druge su države – među kojima je i Hrvatska – koje se protive ukidanju postojećih pojedinačnih fondova, smatrajući da bi time izgubile izravnost i predvidljivost sredstava.
Hrvatska argumentira da bi spajanje fondova moglo umanjiti specifičnu potporu ruralnim, ribarskim i manje razvijenim područjima, dok zagovornici reforme tvrde da bi se trošenje učinilo učinkovitijim i transparentnijim.
Neizvjesna bitka Budući da megafond još mora proći dvostruko odobrenje, pred europskim institucijama stoji politički zahtjevan proces koji već sada otkriva duboke razlike u viđenju budućeg financiranja Unije. Hoće li prevladati logika „jednog džepa” ili obrana dosadašnjih, namjenskih kanala – pitanje je koje će obilježiti nadolazeće proračunske pregovore.
