Broj poginulih u prometnim nesrećama na cestama Europske unije i dalje pada, no Hrvatska i dalje bilježi zabrinjavajuće visoku stopu.
Prema najnovijim podacima europske statističke službe za 2024. godinu, na prometnicama EU-a život je izgubilo 19 934 ljudi – 2,2 posto manje nego 2023., kada je zabilježeno 20 384 smrtna slučaja. To je druga uzastopna godina s ukupnim smanjenjem smrtnosti na cestama.
Prosjek Unije iznosi 44 poginule osobe na milijun stanovnika. Najsigurnije ceste i dalje imaju Švedska (20), Malta (21) i Danska (24). Na suprotnom su kraju ljestvice Rumunjska (78), Lihtenštajn (75), Bugarska (74) i Grčka (64).
Hrvatska je odmah iza tog najrizičnijeg kvarteta, s 62 poginule osobe na milijun stanovnika, što ju svrstava na peto mjesto s najlošijom statistikom unutar Europske unije. Među susjednim državama bolje stope bilježe Slovenija (32), Italija (51) i Mađarska (52), dok se Njemačka (33), Španjolska (37) i Francuska (46) također nalaze ispod hrvatske razine smrtnosti.
Izvan EU-a, Eurostat ističe Srbiju koja dijeli neslavno prvo mjesto s Rumunjskom – 78 poginulih na milijun stanovnika.
Iako pojedine zemlje, osobito na istoku kontinenta, i dalje imaju visoke brojke, desetogodišnji trend pokazuje znatan napredak. Od 2014. do 2024. stopa smrtnosti na cestama u EU-u smanjena je za 17,4 posto. Blagi porasti zabilježeni su 2015. (+0,9 %), 2021. (+5,8 %) te 2022. (+3,7 %), nakon izvanrednog pada 2020. uzrokovanog pandemijskim ograničenjima.
Podaci potvrđuju kako Europska unija u cjelini napreduje, no istovremeno upozoravaju da Hrvatska i više zemalja jugoistočne Europe moraju ubrzati provedbu mjera za sigurniji promet – od strože kontrole brzine i alkohola do modernizacije infrastrukture.