Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) broj legalno induciranih pobačaja – onih koje žena zatraži bez medicinske indikacije – ostaje relativno nizak u europskom kontekstu, premda je posljednjih godina zabilježeno blago povećanje.
• U 2024. registrirano je 8,8 induciranih pobačaja na 100 poroda, što predstavlja lagani pad u odnosu na 2023. (9,3) i 2022. (9,0).
• Apsolutno, prošle je godine evidentirano 2 828 zahvata, dok ih je 2023. bilo 3 015.
Dobna struktura Najčešće su inducirani pobačaji obavljani među ženama starim 30–39 godina (43 % svih postupaka). Skupina od 20–29 godina čini 39,7 %. Maloljetnice sudjeluju s 2 %: ukupno 57 zahvata, od čega 19 među djevojkama od 15 i 16 godina te tri među mlađima od 15.
Međunarodna usporedba HZJZ naglašava da Hrvatska i dalje bilježi najnižu stopu prijavljenih induciranih pobačaja na tisuću živorođenih u odnosu na Sloveniju, Mađarsku, Češku i Slovačku, kao i prema prosjeku Europske unije.
• Ukupno gledano (podaci do 2023.) Mađarska drži vrh s 241,1 induciranim pobačajem na 1 000 živorođenih, dok je Hrvatska na dnu usporedne ljestvice.
• Kod djevojaka mlađih od 20 godina Hrvatska ima drugu najnižu stopu (282,7), odmah iza Slovačke (123,6).
Trendovi Najveći omjer induciranih pobačaja Hrvatska je imala 2011. – 10,7 na 100 poroda. Otad je broj postupno padao, dosegnuvši minimum 2017. (6,7), nakon čega slijedi umjeren rast.
Stručnjaci ističu da se na nisku stopu pobačaja u Hrvatskoj, osobito među adolescenticama, vjerojatno odražavaju bolja kontracepcijska dostupnost i edukacija, ali i prijavljivanje: statistika obuhvaća samo zahvate provedene u zdravstvenim ustanovama koje dostavljaju službene podatke.
HZJZ napominje da pored induciranih postoje i spontani pobačaji te zahvati zbog ugroze zdravlja majke, što ovu temu čini složenom i višedimenzionalnom.