Dok domaća sveučilišta bilježe kontinuirani odljev najambicioznijih maturanata prema inozemstvu, u hrvatske klupe ne sjeda usporediv broj stranaca.
Prema zaključcima stručnjaka, problem ima dvije dimenzije:
- Mladi Hrvati, u potrazi za kvalitetnijim studijskim programima i boljim karijernim izgledima, sve češće upisuju fakultete vani.
- Istodobno, Hrvatska gotovo da i ne privlači strane studente na cjelovite studijske programe. Dolasci su ograničeni uglavnom na kratkoročne Erasmus razmjene.
Najveća prepreka je ponuda studija na engleskom i drugim svjetskim jezicima, koja je – kako se navodi – još uvijek skromna. Posljedica je dvostruka: gubitak budućih stručnjaka u domaćem gospodarstvu i izostanak priljeva visokokvalificiranih stranaca koji bi mogli nadomjestiti taj manjak.
Za razliku od studenata, u Hrvatsku se doseljava radna snaga niže stručne spreme koja, po pravilu, prihvaća slabije plaćene poslove. Time se, upozoravaju analitičari, dugoročno smanjuje potencijal za stvaranje veće dodane vrijednosti u gospodarstvu, a demografski trendovi dodatno slabe.
Stručna javnost stoga poziva na hitne mjere: širenje studija na stranim jezicima, jaču međunarodnu promociju sveučilišta i sustavno poticanje ostanka domaćih maturanata. Bez takvih poteza, dvostruki odljev – onaj talenata prema inozemstvu i neuspjeh u privlačenju stranih – mogao bi se pretvoriti u trajni hendikep hrvatskog visokog obrazovanja i gospodarstva.