Požari postaju sve veća prijetnja, a broj profesionalnih vatrogasaca u Europskoj uniji dosegnuo je 390 600, pokazuju najnoviji podaci Eurostata za 2024. godinu. To je 28 200 više nego lani i čini 0,19 % ukupne zaposlenosti u EU.
Najveći udio vatrogasaca u radnoj snazi bilježi Hrvatska – 0,45 %. Slijede Grčka s 0,41 % i Češka sa 0,34 %. Na dnu ljestvice su Nizozemska (0,07 %), Danska (0,08 %) i Švedska (0,10 %).
Uz jaku sezonsku izloženost požarima, hrvatske postrojbe pokušavaju zadržati ritam zapošljavanja. Javna vatrogasna postrojba Osijek trenutačno traži sedam novih djelatnika, nakon što je početni manjak od 19 vatrogasaca 2021. smanjen na sedam: „Tijekom godine raspisat ćemo natječaje za preostala radna mjesta”, poručuju iz Grada Osijeka.
Vatrogastvo je i jedno od „mlađih” zanimanja – čak 75,2 % europskih vatrogasaca ima između 15 i 49 godina, dok je prosjek u ukupnoj zaposlenosti EU-a 64,8 %.
Države članice lani su za protupožarne službe izdvojile ukupno 40,6 mlrd. eura, 8,5 % više nego 2022. Ipak, udio tih rashoda u proračunima stabilno se drži na 0,5 % još od 2017. Najviše ulaže Rumunjska (0,9 % proračuna), a slijede Estonija i Grčka s po 0,7 %. Na začelju su Danska (0,1 %), Malta (0,2 %) te Portugal i Austrija s 0,3 %.
Stručnjaci upozoravaju da sve češći i razorniji požari, ali i širenje zadaća vatrogasaca na tehničke intervencije i odgovor na elementarne nepogode, zahtijevaju kontinuirano jačanje kadrova, opreme i infrastrukture.
Za Hrvatsku, koja dvostruko nadmašuje europski prosjek po udjelu profesionalnih vatrogasaca, ključni izazov ostaje osigurati dugoročno financiranje i modernizaciju sustava kako bi se odgovorilo na pojačane ljetne rizike duž obale i sve kompleksnije intervencije diljem zemlje.