Premda prometne gužve u Zagrebu, Splitu i Rijeci mogu sugerirati suprotno, podaci Centra za vozila Hrvatske (CVH) pokazuju da naši vozači ne prelaze osobito velike udaljenosti.
• Prosječna godišnja kilometraža osobnog automobila u Hrvatskoj prošle je godine iznosila 11 924 km, odnosno 32,6 km dnevno. Godinu ranije taj je prosjek bio 11 817 km, a 2022. godine 11 733 km.
• Prema Eurostatu, prosjek za Europsku uniju iznosi 12 320 km, pa Hrvati godišnje odvoze oko 400 km manje – otprilike koliko je relacija Split–Zagreb.
• U izvješću europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA) prosjek za Europu je nešto viši – 12 540 km.
Metodologija utječe na usporedbe CVH računa kilometre po vozilu, dok neke zemlje gledaju prijeđene kilometre po stanovniku. Njemačka državna statistika tako bilježi 15,5 km po osobi dnevno, što djeluje upola manje od hrvatskih 32,6 km po automobilu. Eurostatovo istraživanje dnevnih gradskih relacija iz 2021. također otkriva razlike: u njemačkim se gradovima automobilom prijeđe prosječno 19 km na dan, dok je u Hrvatskoj samo 7,6 km, a u Grčkoj 5,6 km.
Zašto sjedamo u auto? Gotovo polovica ukupne kilometraže hrvatskih vozača otpada na odlazak na posao – 47 %. Slijede aktivnosti u slobodno vrijeme (27,3 %), osobni poslovi (10,8 %), kupovina (7,9 %) te vožnja na obrazovne ustanove (5 %).
Druga slika prema telemetriji Analiza tvrtke carVertical, temeljena na praćenju digitalnih zapisa vozila, donosi znatno više brojke. Po tom istraživanju najviše se vozi u Nizozemskoj (29 851 km godišnje), a slijede Španjolska, Danska, Belgija i Francuska. Hrvatska je u donjem dijelu ljestvice s prosječnim godišnjim dosezima od 19 587 km po vozilu.
Razlike među izvorima potvrđuju koliko način prikupljanja podataka oblikuje sliku o navikama vozača. Ipak, neovisno o metodologiji, ostaje činjenica da Hrvati, unatoč gužvama, automobile koriste nešto manje od europskog prosjeka – i da gotovo svaki drugi prijeđeni kilometar troše na put od kuće do radnog mjesta.