Građani Hrvatske ulaze u novu godinu samouvjerenije nego većina Europljana, pokazuje jesensko izdanje Eurobarometra koje je za Europski parlament provedeno licem u lice od 6. do 30. studenoga u svim državama članicama.
Prema istraživanju, čak 77 % ispitanih u Hrvatskoj optimistično gleda na vlastitu i budućnost svoje obitelji, što je za bod više od prosjeka Europske unije. Kad je riječ o izgledu države, 67 % vjeruje u bolja vremena za Hrvatsku, dok ta vjera slabi pri pogledu prema Bruxellesu (61 %) i dodatno se topi kada je tema budućnost svijeta (54 %).
Kontrast u odnosu na prosjek Unije zanimljiv je: 52 % svih Europljana globalnu budućnost doživljava pesimistično, 39 % je skeptično prema EU-u, a 41 % prema vlastitoj državi.
Sigurnost ostaje glavna sjena optimizma. Na razini EU-a građane najviše brinu ratovi u susjedstvu (72 %), terorizam (67 %), kibernetički napadi iz trećih zemalja (66 %), prirodne katastrofe pogoršane klimatskim promjenama (66 %) te nekontrolirani migracijski tokovi (65 %). Komunikacijski rizici gotovo su jednako visoko: dezinformacije (69 %), govor mržnje na internetu i izvan njega (68 %), lažni sadržaj generiran umjetnom inteligencijom (68 %), nedostatna zaštita osobnih podataka (68 %) i prijetnje slobodi izražavanja (67 %).
Hrvatska pritom ima vlastitu listu prijetnji. Prvo mjesto drže prirodne katastrofe pojačane klimatskim promjenama – zabrinute su 73 % ispitanika. Slijede ratovi u blizini EU-a (71 %), terorizam (70 %), migracije (68 %) te ovisnost o energetskim dobavama izvan Unije (65 %).
Rezultati ukazuju na zanimljiv paradoks: dok Hrvati prema svijetu i Uniji gledaju s dozom opreza, vjera u osobnu i nacionalnu budućnost jača. Istodobno, snažan osjećaj nesigurnosti – od klimatskih udara do digitalnih prijetnji – ostaje podsjetnik da optimizam kod kuće ne znači i bezbrižnost prema globalnim izazovima.