Povjerenik Europske komisije za klimu Wopke Hoekstra pozvao je Kinu, Singapur i bogate zaljevske države da se snažnije uključe u financiranje borbe protiv klimatskih promjena, poručivši da Europska unija „jednostavno nema dovoljno duboke džepove” da sama pokrije sve potrebe.
EU je u 2024. godini uplatila više od 30 milijardi eura za globalno klimatsko financiranje, čime je ostala najveći svjetski donator. Istodobno, Kina – druga najveća svjetska ekonomija – zasad ne sudjeluje u zajedničkom fondu, već se ograničava na bilateralnu pomoć.
„Što je istina, a to ne govorim ja nego Ujedinjeni narodi, prema njima je Kina zemlja višeg srednjeg dohotka. I napravili su nevjerojatan posao u stvaranju blagostanja”, rekao je Hoekstra na konferenciji o energetici i okolišu. Upravo zbog tog „novoosvojenog bogatstva”, dodao je, „Peking, Singapur i zaljevske države pozvane su da... učinkovitije riješimo ovaj problem i stave više novca na stol”.
Zahtjevi zemalja u razvoju eksplodirali su: traže oko 1,3 bilijuna eura godišnje potpore, u odnosu na dosadašnjih 100 milijardi. Bez većeg priljeva iz Azije i Bliskog istoka, upozorava povjerenik, taj se jaz neće zatvoriti.
Hoekstra je podsjetio i na težinu kineskog ugljičnog otiska: prema njegovim riječima, Kina je odgovorna za oko 30 % globalnih emisija, dok Sjedinjene Države čine 11,5 %. „Brojka ispod 10 % imala bi goleme posljedice ne samo za Kinu, nego i za buduće klimatske akcije”, ponovio je, referirajući se na kinesko obećanje da će do 2035. smanjiti emisije za 7 do 10 % u odnosu na vrhunac – bez navođenja početne godine.
Povjerenik je priznao da je izlazak SAD-a iz Pariškog sporazuma svojedobno bio „doista utjecajan” udarac, ali smatra da ozbiljnije sudjelovanje Pekinga sada postaje odlučujuće. Uoči sastanka COP30 poruka Bruxellesa je jasna: bez šireg financijskog tereta koji bi preuzele i nove gospodarske sile, ciljevi Zelenog plana i globalnog dogovora ostat će bez potrebnog pogona.