ZAGREB – Djelatnici izvanbolničke hitne medicinske službe 16. listopada ponovno izlaze na ulice. Četiri strukovne udruge – Hrvatski sindikat hitne medicine, Sindikat Zajedno, Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske te udruga Hitna uživo 194 – u podne će prosvjedovati ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice, gdje će se istodobno održavati sjednica Vlade.
Cilj im je skrenuti pozornost na dugogodišnji zahtjev za beneficirani radni staž, pravo koje već imaju policajci i vatrogasci. U zavodima za hitnu medicinu radi oko 4 500 ljudi – vozača, tehničara, medicinskih sestara i liječnika – a elaborat kojim su tražili skraćivanje radnog vijeka nedavno je odbijen.
„Kopalo se po našim bolovanjima“, tvrdi predsjednik Sindikata hitne medicine Danijel Šota, ističući da je ostao bez službenog obrazloženja zašto je odbijen zahtjev da se 12 mjeseci rada tretira kao 18 za medicinske sestre na terenu, odnosno 16 za zaposlenike u prijavno-dojavnoj jedinici.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić poručuje da su vrata Ministarstva otvorena: „Nesporazume ili nedovoljno razumijevanje mislim da treba rješavati za stolom.“ Najavila je da će idući tjedan organizirati prezentaciju za sindikate „s detaljnim objašnjenjem metodologije i tumačenja“ koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Hrstić podsjeća da se pravila o beneficiranom stažu moraju poštovati te napominje kako je zdravstveni sustav prošle godine dobio „nikad veće povišice“. „Kada se rade velike reforme koeficijenata uvijek se može dogoditi da su određene nepravde učinjene, a niti jednu nepravdu ne možete ispraviti preko noći“, rekla je, dodavši da sustav zapošljava oko 75 000 ljudi.
Iako priznaje da je hitna služba „izuzetno važna“, ministrica upozorava da se ne smije favorizirati pojedinu granu medicine: „Ne možete staviti nekoga ispred pedijatrije, ginekologije, intervencijske radiologije ili mikrokirurških zahvata.“ Najavila je i nastojanje da se izjednače radni uvjeti u svim zavodima hitne medicine, neovisno o tome gdje se nalaze.
Hitnjaci su posljednji put prosvjedovali prije tri godine na Markovu trgu, tražeći jedinstveni zakon o hitnoj pomoći, skraćeni radni vijek i umirovljenje sa 55 godina.
Ministrica se osvrnula i na gužve za dječje psihijatre: „Nedostatak stručnjaka je očit, pa su u nacionalnom planu specijalizacija već predviđena dodatna mjesta“, pozvavši liječnike da se odluče upravo za dječju psihijatriju i obiteljsku medicinu.