U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu u ponedjeljak je održan skup „Kolona sjećanja na korijene Vukovara”, gdje je potpisan dopunjeni ugovor o radu Zavoda HAZU za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Vukovaru.
Predsjednik Akademije, akademik Velimir Neidhardt, podsjetio je da je bitka za Vukovar „jedna od najsvetijih epizoda u stvaranju hrvatske države” te naglasio kako se žrtva grada trajno utisnula u nacionalni identitet. Ustvrdio je da Vukovar, smješten na Dunavu, prirodno povezuje Hrvatsku sa srednjom Europom, dok Jadransko more otvara veze s ostatkom svijeta. Neidhardt je podsjetio i na kulturne dragocjenosti poput baroknog dvorca Eltz, urbanističkog nasljeđa Borova naselja te činjenicu da je grad rodno mjesto prvoga hrvatskog nobelovca Lavoslava Ružičke.
Voditeljica vukovarskog Zavoda, akademkinja Mirna Šitum, poručila je kako želi „osvježiti istraživanja Vukovara” – od prapovijesnih slojeva, preko povijesti, sve do recentnih ratnih zbivanja kojima je osobito emotivno vezana.
Lokalne vlasti preuzele su financijsku potporu projektu. Zamjenik gradonačelnika Filip Sušac naglasio je da se „velike stvari mogu napraviti samo ako smo složni”, dok je pročelnica Vukovarsko-srijemske županije Kristina Jukić istaknula kako HAZU „snažno doprinosi očuvanju hrvatske kulturne i povijesne baštine”. Županija i Grad Vukovar obvezali su se dugoročno financirati rad Zavoda.
Dopunu ugovora potpisali su glavni tajnik HAZU-a akademik Dario Vretenar, Jukić i Sušac. Vretenar je istoga dana s dekanom Veleučilišta „Lavoslav Ružička” u Vukovaru potpisao i sporazum o znanstvenoj i stručnoj suradnji, čime se otvaraju vrata zajedničkim projektima i razmjeni stručnjaka.
U znanstvenom dijelu skupa akademkinja Šitum pročitala je svoju pripovijest „Zašto Vukovar?” posvećenu vukovarskom branitelju s Južnog bojišta. Akademik Mario Šlaus izložio je forenzičku analizu kostura pronađenih u Vukovaru i okolici, dok je akademik Goran Durn govorio o tome kako su prapor, Dunav i ljudi oblikovali identitet grada. O biološkoj vrijednosti ritskih šuma izlagao je akademik Igor Anić, a turističke potencijale Vukovara i okolice predstavio je Josip Forjan.
Skup je tako spojio sjećanje na ratnu žrtvu s vizijom budućih znanstvenih, kulturnih i razvojnih projekata, potvrđujući Vukovar kao trajnu inspiraciju i obvezu hrvatske akademske zajednice.