Let zrakoplovom i dalje je povoljniji od putovanja vlakom na više od polovice međunarodnih relacija u Europskoj uniji, pokazuje novo izvješće Greenpeacea. Organizacija je analizirala 109 prekograničnih i 33 domaće linije u 31 zemlji te otkrila da je na 54 % međunarodnih ruta avionska karta bila jeftinija od željezničke, dok su unutar država vlakovi povoljniji u 70 % slučajeva.
Najveće razlike u cijeni • Barcelona–London: avionska karta 14,99 eura, najjeftinija željeznička 389 eura (26 puta skuplje) • London–Bratislava: vlak 23 puta skuplji • Pariz–Kopenhagen: 22 puta skuplje • Madrid–Bruxelles: 11,5 puta skuplje
S druge strane, središnja i istočna Europa nude drukčiju sliku. Na relaciji Vilnius–Varšava vlak košta 25 eura, a let čak 337 eura. Gotovo uvijek povoljniji su i vlakovi na linijama Prag–Budimpešta, Berlin–Prag te Riga–Vilnius.
Prema podacima Greenpeacea, najniže željezničke cijene bilježi Litva, a slijede Poljska (89 % linija jeftinije željeznicom) i Slovenija (80 %). Najlošije stoji Francuska – na 95 % njezinih ruta isplativije je letjeti; prate je Španjolska (92 %), Ujedinjeno Kraljevstvo (90 %) i Italija (88 %).
Blagi pomak nabolje U odnosu na 2023. udio ruta na kojima je vlak najpovoljniji porastao je za 14 postotnih bodova, na 41 %. Razlog su, navodi se, manje damping-cijene aviokompanija i sporiji rast cijena željezničkih karata.
Greenpeace krivi porezne olakšice za zrakoplovne prijevoznike i visoke troškove koje snose željeznički operateri. „Even as the climate crisis worsens, Europe’s tax system continues to favour the most polluting way to travel”, upozorava Herwig Schuster iz Greenpeacea Srednje i Istočne Europe.
Organizacija traži uvođenje jedinstvenih europskih „klimatskih karata”, bolje prekogranične veze i ukidanje subvencija zračnom prometu kako bi željeznica postala najpovoljniji izbor. Prema anketi citiranoj u izvješću, devet od deset građana EU nezadovoljno je sadašnjim mogućnostima putovanja između država članica.
Schuster zaključuje: „These prices don’t reflect a functioning market – they reflect a rigged system”. Upozorava i da su planovi za izravne željezničke linije više puta propali zbog sigurnosnih pravila za tunele, graničnih provjera Ujedinjenog Kraljevstva i zahtjeva za sigurnost kolodvora.
