Grčki parlament u srijedu bi trebao izglasati prijedlog zakona koji službeno otvara mogućnost 13-satnog radnog dana u privatnom sektoru – prvi takav slučaj u Europskoj uniji. Vladajuća Nova demokracija, koja ima komotnu većinu, očekuje glatko usvajanje usprkos sve snažnijim prosvjedima sindikata i oporbe.
Prošireni tjedan i „fleksibilno” radno vrijeme • Od srpnja 2024. poslodavci u industriji, trgovini, poljoprivredi i dijelu uslužnih djelatnosti moći će radnicima ponuditi model od šest radnih dana. Šesti dan plaćao bi se 40 % više od uobičajene dnevnice. • Zakon dopušta do 13 radnih sati dnevno najviše 37,5 dana godišnje te maksimalno 48 sati tjedno u četveromjesečnom prosjeku, uz ukupno 150 sati prekovremenog rada godišnje. • Predviđeno je cijepanje godišnjeg odmora u više od dva dijela, dvodnevni ugovori, brže zapošljavanje putem aplikacije i promjenjivi tjedni rasporedi kako bi se, kako stoji u nacrtu, odgovorilo na „hitne potrebe poduzeća”.
Vlada: jača se konkurentnost i položaj radnika Ministrica rada Niki Kerameus smatra da zakon "daje poticaj privatnom sektoru" i "osnažuje zaposlenike". „Izraz ’13-satni radni dan’ sugerira da ćemo raditi 13 sati svaki dan tijekom cijele godine. Je li to istina? Ne. To se može dogoditi najviše 37 dana godišnje, odnosno tri dana mjesečno, i to samo uz pristanak radnika”, poručila je na televiziji Skai. Dodala je kako radnik ne može dobiti otkaz ako odbije takav raspored te podsjetila da je nezaposlenost na „najnižoj razini u 17 godina”, što, prema njezinu tumačenju, jača pregovaračku poziciju zaposlenih.
Sindikati: udar na obitelj i zdravlje Sindikati su zakon nazvali početkom kraja osmosatnog radnog dana. Javnoslužbenička konfederacija ADEDY poručila je da „fleksibilno radno vrijeme” znači „uništavanje svake zamisli o obiteljskom i društvenom životu i legalizaciju prekomjernog iskorištavanja”.
Grčku je u utorak paralizirao opći štrajk – drugi ovoga mjeseca – tijekom kojega je većina javnog prijevoza i službi stala, a u Ateni i drugim gradovima održani su masovni prosvjedi. Glavna privatnosektorska središnjica GSEE upozorava da će propisi „pojačati nesigurnost i učvrstiti model fleksibilnog i nezaštićenog rada”.
Oporba: potez „sramotan i nazadan” Dio zastupnika tvrdi da vlada deregulira radne odnose i narušava ravnotežu života i rada. Efi Achtsioglou iz stranke Nova ljevica u parlamentu je ustvrdila: „Nezamislivo je da 2025. još raspravljamo o zakonskom uvođenju 13-satnog radnog dana.”
Radimo najdulje u Europi, ali plaće ne prate • Svaki peti Grk već sada radi više od 45 sati tjedno – najviši udio u EU, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. • Prema OECD-u, Grčka je peta u svijetu po godišnjem broju odrađenih sati, odmah iza Kolumbije, Meksika, Kostarike i Čilea. • Nezaposlenost je pala na 8,1 %, no plaće ostaju među najnižima u Uniji, pa gotovo pola grčkih kućanstava, prema izvješću Europskog odbora za socijalna prava, teško podmiruje osnovne troškove.
Protiv struje Europe Dok pojedine zapadne zemlje eksperimentiraju sa skraćenim radnim tjednom, Atena se poziva na starenje stanovništva i manjak kvalificiranih radnika te tvrdi da joj treba veća „fleksibilnost” kako bi održala gospodarski rast nakon desetljeća dužničke krize. Hoće li novi zakon popuniti praznine na tržištu rada ili, kako predviđaju sindikati, produbiti iscrpljenost i nesigurnost zaposlenih, postat će jasnije već idućeg ljeta kada stupi na snagu.