Riječka obala mogla bi u idućim godinama doživjeti temeljitu preobrazbu – od Pećina do Preluka građani traže više zelenila, bolju pješačku povezanost i „grad koji živi na moru”. Rezultati serije proljetno-ljetnih radionica, održanih u sklopu Urbanog separea uz potporu DeltaLaba, Društva arhitekata Rijeka i kolektiva Društvo i prostor, predstavljeni su na konferenciji u bivšem Ivexu.
Tri radne skupine, okupljene oko zona Kantrida – Preluk, Centar – Mlaka i Pećine – Sušak, okupile su oko četrdeset sudionika. Svaka je iznijela popis konkretnih prijedloga:
• Pećine – Sušak: najviše glasova dobilo je pretvaranje Ulice Janka Polića Kamova u zonu smirenog prometa te uspostava pješačke veze prema Sušačkoj Dragi. Sudionici žele cjelogodišnja događanja na plažama, sanaciju pješačkih barijera, ozelenjivanje obalnog pojasa te postupnu prenamjenu hotela Park i skladišne zone Brajdica.
• Centar – Mlaka: predložena je aktivacija Ulice Milutina Barača privremenim trgovima i rekreativnim stazama, češće autobusne linije, uređenje Društvenog centra Mlaka i obnovljene Riječke rive. Građani traže javni pristup De Franceschijevu gatu i Porto Barošu te jasniju viziju kolodvorskog kompleksa Žabica.
• Kantrida – Preluk: istaknuta je potreba otvaranja i zaštite kompleksa Dječje bolnice Kantrida, nova zona stadiona te očuvanje Portića i šume Turanj. Naglašena je želja da se stambena naselja bolje povežu s morem i da se razviju cjelogodišnji društveni i rekreacijski sadržaji.
Prema riječima Marina Nižića, jednog od autora strategije, „Naš grad se nosi s različitim, nekad suprotnim idejama budućnosti”. Ukazao je i na specifičnost riječkog priobalja: 55 % pripada luci, dok je 45 % otvoreno građanima, omjer sličan onome u Trstu, ali bitno drugačiji od Kopra gdje je gotovo 80 % obale lučko područje.
Sudionici su se složili da je ključno smiriti promet, urediti gatove i riješiti kronični manjak parkirališta, ali i pojačati društvenu aktivaciju obale. Vizija koju su skicirali polazi od ideje da Rijeka prestane stajati okrenuta leđima moru te umjesto toga cijelom duljinom obale otvori prostor za šetnju, sport, kulturu i susrete.
Rezultati radionica poslužit će kao polazna točka za daljnje prostorne planove Grada Rijeke, a organizatori najavljuju nova javna savjetovanja kako bi se nacrtana vizija pretočila u konkretne urbanističke zahvate.