Novo Gallupovo istraživanje otkriva da religija više nije ključni dio svakodnevice za većinu Amerikanaca – važnom je smatra samo 49 % ispitanika, dok je 2015. ta brojka iznosila 66 %. U deset godina zabilježen je pad od čak 17 postotnih bodova.
Autor komentara Ivica Šola smješta taj trend u širi zapadni kontekst. Podsjeća kako su europske zemlje već desetljećima suočene s masovnim otpadom od kršćanstva:
• „Katolička” Španjolska prvi put ima katolike u manjini. • U Njemačkoj svake godine crkve napuštaju stotine tisuća vjernika. • Ni u Rimu, pod prozorom Pape, više se ne krsti ni polovica djece, a crkveni brakovi postaju rijetkost i često se biraju iz estetskih razloga.
Šola ističe kako su upravo najbogatija društva – ona koja su donedavno slovila kao bastioni kršćanske tradicije – danas obilježena ateizmom ili ravnodušnošću prema vjeri. Ameriku je dugo držao izvan tog trenda, no posljednji Gallupovi podaci, kaže, pokazuju da se i tamo „stvari ubrzano mijenjaju”.
Iako komentator ne nudi dubinsku analizu uzroka, implicitno spominje „bijedu blagostanja”, odnosno ideju da materijalna sigurnost potiskuje potrebu za transcendencijom. U Europi to se već očituje rekordnom potrošnjom antidepresiva, dok Sjedinjene Države sada prvi put ulaze u sličnu fazu gubitka religijske orijentacije.
Šola zaključuje da se zapadna civilizacija suočava s dvostrukim izazovom: zaboravom Boga i rastućom potražnjom za psihofarmacima, pa sugerira da blagostanje, barem na duge staze, ne donosi nužno i duševni mir.