Kad je gradonačelnik Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća poručio da se u Dubrovniku „kokain troši na kamione, a ne na grame”, otvorio je lavinu reakcija. Tvrdnja da se „šmrče u svakom kutku” odjeknula je daleko izvan gradske vijećnice, a u raspravu su se uključili policija, Ured za suzbijanje droga, stručnjaci i sami Dubrovčani.
Građani: droga kao statusni simbol
U neformalnim razgovorima mnogi sugrađani potvrđuju gradonačelnikovu sliku: „Šmrče dobar dio poduzetnika, ugostitelja, vlasnika apartmana, doktora, taksista, odvjetnika… Kokain je postao pokazatelj statusa i moći”, kažu. Uz „bijeli” prah navode i široku dostupnost amfetamina među mlađima: dvije „lajne speeda” često su jeftinije od nekoliko pića u noćnom izlasku.
Statistika: 100 kaznenih prijava godišnje
Službene brojke Policijske uprave dubrovačko-neretvanske znatno su prizemnjenije. U posljednjih pet godina podneseno je 477 kaznenih prijava za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama – oko stotinu godišnje – te gotovo 4000 prekršajnih prijava za konzumaciju. Na području od približno 116 000 stanovnika, uz ogroman sezonski priljev turista, podaci ne izgledaju dramatično. Zavod za javno zdravstvo bilježi otprilike 200 osoba na liječenju godišnje, bez značajnih oscilacija.
Struka: „Brojke ne hvataju stvarnost”
Psihijatrica dr. Irena Primorac Bošnjak, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje županijskog Zavoda, objašnjava raskorak:
„Broj ovisnika je veći od onoga što vidite u registrima. Mnogi nikada ne zatraže pomoć, drugi se liječe u terapijskim zajednicama koje vode svoje evidencije, a u statistici ovisnost često bude evidentirana kao sporedna dijagnoza.”
Dodaje da je „vrijeme od prve konzumacije do potpunog sloma” kod korisnika kokaina dulje nego kod heroina, pa se ovisnici kasnije pojavljuju u sustavu. Motivacija za liječenje je slabija jer, za razliku od heroinskih, kod psihostimulansa ne postoji supstitucijska terapija.
Adolescenti s debljim džeparcem
Stručnjakinja upozorava na novi obrazac: adolescenti koji troše kokain kombiniran s alkoholom. „Prije 15 ili 20 godina to nismo viđali – tada je kokain bio preskup za tinejdžere”, kaže.
Dubrovnik nije iznimka
Unatoč alarmantnom tonu, dr. Primorac Bošnjak tvrdi da grad ne odskače od ostatka Hrvatske: „Tamo gdje je novac, tamo je i kokain i kocka. Dubrovnik nije gori od drugih priobalnih gradova ni od Zagreba.”
Gradonačelnik ostaje pri svom upozorenju: problem postoji, a prešućivanje neće pomoći. Dok se gradske vlasti, policija i stručnjaci raspravljaju o razmjerima, građani se slažu barem oko jedne stvari – kokain u turističkom biseru Jadrana odavno je prestao biti tabu tema.