Francuski poljoprivrednici još su jednom blokirali autoceste traktorima, ovaj put zbog završnih pregovora Europske unije o trgovinskom sporazumu s južnoameričkim blokom Mercosur, koji se kuhao punih 25 godina.
Protesti dolaze u trenutku kada Bruxelles želi zaokružiti strategiju sklapanja sporazuma temeljenih na jasnim pravilima kako bi parirao američkom protekcionizmu. Ipak, pobjeda na trgovinskom planu mogla bi se pretvoriti u politički poraz: nezadovoljstvo na selu sve snažnije gura birače prema Nacionalnom okupljanju (RN) Marine Le Pen.
EU je ublažila strahove • Europska komisija ugradila je zaštitne klauzule i hitne kočnice ako bi uvoz južnoameričke hrane naglo porastao. • Najavljeno je i ranije isplaćivanje dijela budućih poljoprivrednih potpora kako bi se smirile države s jakim agrarom, među njima Francuska, Poljska, Irska i Italija.
Unatoč tome, farmeri strahuju da će jeftina govedina iz Brazila i Argentine, uz labavije standarde proizvodnje, preplaviti francusko tržište.
Macronov zaokret Predsjednik Emmanuel Macron, nekoć gorljivi proeuropski reformator, glasao je protiv sporazuma i time dao legitimitet tvrdnji da će Mercosur „ubiti” francusku poljoprivredu. Ironija je što stočari čine manje od 4 % BDP-a i 2,5 % radne snage, a problemi poput rasta troškova i pritiska trgovačkih lanaca nemaju mnogo veze s Mercosurom.
Macronova krhka manjinska vlada pokušava izbjeći izglasavanje nepovjerenja i progurati proračun, dok se na proljeće bliže lokalni, a iduće godine predsjednički izbori. U takvoj klimi gotovo sve stranke radije udovoljavaju poljoprivrednom lobiju nego da brane koristi slobodne trgovine.
Ruralni bijes, krajnja desnica u naletu • Istraživanja pokazuju da prosvjede podržava oko 80 % javnosti. • Drugi po veličini sindikat, Coordination Rurale, blizak je RN-u i predvodi pokret protiv sporazuma.
Time se učvršćuje narativ krajnje desnice i radikalne ljevice da „Bruxelles” potkopava francuske interese. Le Pen je odustala od ideje izlaska iz eurozone, ali blaži euroskepticizam mogao bi biti dovoljan da njezin štićenik Jordan Bardella iduće godine osvoji Elizejsku palaču.
Ako bi Francuska – kao zemlja osnivačica EU-a – skrenula prema tvrdom euroskepticizmu, posljedice bi nadmašile sve dobitke od većeg izvoza vina, sira ili industrijskih proizvoda na tržišta Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja.
Za sada, kolone traktora ispred Slavoluka pobjede i Eiffelovog tornja pokazuju koliki je politički rizik kada se nacionalni interesi kratkoročno podrede predizbornom računu – a tihi gubitnik mogao bi biti upravo europski projekt.
