Francuski ministar za Europu Jean-Noël Barrot iznio je u Berlinu neočekivanu ideju: Kanada bi, smatra on, jednog dana mogla postati članica Europske unije.
Na konferenciji „Europe 2026.”, održanoj zajedno s njemačkim državnim tajnikom za europske poslove Johannom Wadephulom, Barrot je ustvrdio da Unija „sve snažnije privlači partnere daleko izvan svojih granica”, osobito u razdoblju pojačanih geopolitičkih napetosti.
„Danas devet zemalja formalno ima status kandidata za pristupanje EU-u. Druge bi im se mogle pridružiti”, rekao je Barrot, podsjetivši kako rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku potiču Bruxelles da ubrza geopolitičko profiliranje.
Ideja o kanadskom članstvu dobiva na vidljivosti i zbog sve napetijih odnosa Ottawe i Washingtona. Američki predsjednik Donald Trump, u svom drugom mandatu, više je puta govorio o tome da bi Kanada mogla postati „51. država” Sjedinjenih Država. U takvom ozračju u kanadskim se političkim i stručnim krugovima sve češće razmatra europska opcija kao mogući protutežniji smjer.
Iako Barrot nije nudio vremenske okvire niti konkretne korake, njegova je izjava otvorila raspravu o dosezima i granicama procesa proširenja: koliko je Unija spremna ići u potrazi za novim članicama i može li se njezin projekt protegnuti prekooceanski.
Dok devet aktualnih kandidata – među njima Ukrajina, Moldavija i zemlje zapadnog Balkana – već čeka na otvaranje ili zatvaranje poglavlja, kanadski scenarij zasad ostaje politički signal o atraktivnosti EU-a i njezinoj ambiciji da se profilira kao globalni akter.
Hoće li se ideja pretočiti u službeni zahtjev i dugotrajne pregovore, trenutačno je neizvjesno. No sama činjenica da je mogućnost izrečena na visokoj razini pokazuje koliko se europska vizija proširenja mijenja pod pritiskom nove svjetske dinamike.
