Za Francusku, tradicionalno demografsku zvijezdu Europske unije, 2025. je označila povijesnu prekretnicu: prvi put od završetka Drugog svjetskog rata umrlo je više ljudi nego što ih se rodilo.
Prema najnovijim podacima državnog statističkog zavoda Insee, lani je zabilježeno 651 000 smrtnih slučajeva i 645 000 novorođenih. Negativan prirodni prirast dolazi nakon godina u kojima je Francuska prednjačila po natalitetu među velikim europskim zemljama.
Pad plodnosti ispod ratnih razina
• Stopa fertiliteta pala je na 1,56 djece po ženi – najnižu od kraja Prvog svjetskog rata i čak 24 % manju u odnosu na 2,01 koliko je iznosila prije 15 godina. • Još 2023. Francuska je s 1,65 bila druga u EU, odmah iza Bugarske.
Zašto se Francuzi sve rjeđe odlučuju na djecu?
Velika javna rasprava u Nacionalnoj skupštini krajem prošle godine ponudila je neke odgovore:
- 28 % sudionika kao najveću prepreku navodi visoke troškove odgoja i skrbi za djecu.
- 18 % brine se za „budućnost društva”.
- 15 % ističe teškoće usklađivanja obiteljskog, poslovnog i privatnog života.
Starenje društva uz snažnu migraciju
Unatoč negativnom prirodnom prirastu, ukupni broj stanovnika ipak je blago narastao na 69,1 milijun zahvaljujući procijenjenom neto useljavanju od 176 000 ljudi. Bez vanjske migracije, projekcije Eurostata upozoravaju da bi Francuska do 2100. mogla pasti na svega 59 milijuna stanovnika.
Dulji životni vijek dodatno pritišće mirovinski sustav: očekivani životni vijek dosegnuo je 85,9 godina za žene i 80,3 za muškarce, dok je udio starijih od 65 godina narastao na 22 %, gotovo izjednačen s udjelom mlađih od 20.
Demografski signali alarma
Negativni prirodni prirast, rapidan pad fertiliteta i ubrzano starenje populacije stavljaju Francusku u isti red s većinom europskih zemalja koje se već bore s manjkom radne snage i sve skupljim sustavima mirovina i skrbi za starije. Dugogodišnja „iznimka” unutar EU-a mogla bi tako uskoro postati prošlost.