Znanstvenice Instituta za oceanografiju i ribarstvo, uz kolege iz Austrije i Slovačke, usporedile su fosilne i suvremene ljušture kunjki (Arca noae) te zaključile da su ti školjkaši nekad živjeli više nego dvostruko duže nego danas.
Najstarija fosilna kunjka pronađena u sedimentu sjevernog Jadrana dosegla je najmanje 85 godina – procjenu autori navode kao konzervativnu jer su dijelovi ljušture bili oštećeni bioerozijom i habanjem. Današnji rekord iznosi svega 35 godina.
Istraživački tim precizno je datirao fosilni materijal metodom radiokarbonskog (C-14) određivanja starosti, a zatim je u presjecima ljuštura prebrojavao godišnje linije rasta. Analiza je pokazala dva jasna trenda:
- Prije nekoliko tisuća godina kunjke su rasle sporije, ali su dosezale znatno veću životnu dob.
- U moderno doba rast je ubrzan, a životni vijek osjetno skraćen.
Znanstvenici promjenu povezuju s intenzivnim ljudskim utjecajem na obalni ekosustav. Sredinom 20. stoljeća zabilježen je veliki pomor kunjki, a dodatno su im naštetili porast temperature mora i pojačano unošenje hranjivih tvari riječnim dotocima, što je trajno preoblikovalo populaciju.
Rad je objavljen u časopisu Continental Shelf Research u sklopu bilateralnog projekta Austrija–Hrvatska (2024.–2025.) i nacionalnog projekta #RIBAR financiranog sredstvima NextGenerationEU (2021.–2026.).
Autori naglašavaju da su školjkaši istodobno gospodarski važni i ekološki osjetljivi te da ovakve dugoročne analize pomažu predvidjeti kako će se buduće promjene okoliša odraziti na morske ekosustave i ribarstvo.