Ugledni klinički farmakolog prof. dr. Aleksandar Knežević upozorava da se svijet suočava s novim valom skepticizma prema cijepljenju, potaknutim iz ureda američkog političara Roberta Kennedyja mlađeg.
„Paradoks znanstvenog uspjeha je taj da što je medicina uspješnija, to se njezini uspjesi manje cijene”, objašnjava Knežević, koji iskustva prenosi i kroz rad u zadarskoj Poliklinici Pupillam. Kad cjepiva iskorijene bolesti poput ospica ili difterije, dodaje, „ljudi više ne vide opasnost i ne doživljavaju osobnu korist, pa počnu sumnjati jesu li ta cjepiva uopće bila potrebna”.
Jedna od najtvrdokornijih zabluda ponovno je tvrdnja o povezanosti cjepiva i autizma. Knežević podsjeća da je riječ o lažnom istraživanju Andrewa Wakefielda iz 1998., čiji je rad povučen, a autor ostao bez licence. „Stotine ozbiljnih znanstvenih studija dokazale su da je to netočno”, ističe.
Kultura sumnje prema institucijama raste još od 1960-ih, a internet je dodatno potkopao autoritet struke: „Svatko misli da može istražiti istinu jednako dobro kao liječnik.” Istodobno, platforme poput Facebooka i TikToka nagrađuju emocionalne i šokantne sadržaje, pa teorije zavjere dobivaju više pažnje „nego složene istine”.
Komercijalizacija medicine i povremene afere farmaceutske industrije također hrane nepovjerenje. Iako, kaže, velika većina liječnika „časno radi svoj posao”, percepcija profita baca sjenu i na cjepiva koja spašavaju živote.
Zdravlje je, prema Kneževiću, postalo dio identiteta: ljudi traže „prirodno i personalizirano” i nerijetko više vjeruju influenserima nego stručnjacima. Pandemija COVID-19 samo je produbila raskol, a antivakserski populizam koristi se i za političke ambicije, upozorava.
Usprkos svemu, poruka stručnjaka ostaje jasna: „Cjepiva su jedan od najvećih uspjeha medicine – iskorijenila su bolesti od kojih su milijuni umirali. Nuspojave su poznate i izuzetno rijetke.”