Prema svježim podacima Eurostata za 2023., Hrvatska je uvjerljivo pri vrhu europske ljestvice sigurnosti. Samo 1,2 % građana u riziku od siromaštva prijavilo je kriminal, nasilje ili vandalizam u svom susjedstvu – najmanje u Europskoj uniji. Među onima koji nisu u riziku od siromaštva, udio prijava tek je neznatno veći i iznosi 1,5 %, što je također najniža vrijednost u Uniji.
Za usporedbu, u državama s najviše prijava nesigurnosti situacija je bitno drugačija. U Grčkoj je kriminal, nasilje ili vandalizam prijavilo 23,7 % siromašnijih građana, a slijede Nizozemska s 21,1 % i Belgija s 19,5 %. Sličan poredak bilježi se i među ljudima izvan rizika od siromaštva: Grčka 20,2 %, Nizozemska 16,1 %, Bugarska 14,6 %.
Europski prosjek kaže da je deset posto stanovnika EU-a lani osjetilo neki oblik kriminala, nasilja ili vandalizma u vlastitom kvartu. Usporedba potvrđuje da je hrvatska stopa višestruko manja od prosjeka.
Sigurnosni trend potvrđuju i drugi međunarodni pokazatelji. Globalni indeks mira za 2025. uvrstio je Hrvatsku na 19. mjesto među 163 države, smjestivši je u skupinu zemalja s visokom razinom društvene stabilnosti.
Podaci su izazvali raspravu i na društvenim mrežama, gdje su korisnici s ponosom isticali statistike, ali i dijelili osobna iskustva iz različitih europskih metropola. Jedan komentator sažeo je sentiment riječima: „Ne bih tamo živio ni da mi plate”, uspoređujući hrvatske gradove s onima u kojima je osjetio veću razinu nesigurnosti.
Iako se Hrvatska često hvali prirodnim ljepotama i turističkim rekordima, ovakve statistike pokazuju da je percepcija sigurnosti postala jednako snažan dio njezina međunarodnog imidža.