Europske tvrtke za proizvodnju oružja – od njemačkog Rheinmetalla do britanskog BAE Systemsa – sve se snažnije ukopavaju u Ukrajini. Rheinmetall je još 2023. pokrenuo zajednički pogon za streljivo, a sličan je aranžman sklopio i BAE. Njihov motiv nije samo prodaja Kijevu, nego i prilika da Ukrajina, nakon rata, postane značajan izvoznik naoružanja.
„It makes a lot of sense that if this war will eventually come to an end, to be part of this [national] ecosystem and then to grow together with Ukrainian partners to export systems from Ukraine again”, poručio je Reiner Perau iz Njemačko-ukrajinske industrijske i trgovačke komore.
Kijev zasad razmatra ublažavanje strogih izvoznih ograničenja kako bi privukao strani kapital nahranjen europskim valom ponovnog naoružavanja.
SAFE: drugi pokušaj Bruxellesa • Europska komisija dala je devet država koje još nisu zatražile kredit iz 150 milijardi eura vrijednog programa SAFE „meki” rok do 15. kolovoza. Među mogućim zakašnjelim prijavama spominju se Irska, Danska i Slovenija. • Prve neslužbene kupovne liste već kruže: Bugarska želi njemačke projektile IRIS-T, francuske haubice Caesar i, zajedno s drugim članicama, 155-milimetarske granate za Ukrajinu. • Više prijestolnica planira dio SAFE-a iskoristiti upravo za popunu ukrajinskih zaliha. Industrijska koalicija Tech Force Ukraine 28. kolovoza okuplja vlade EU-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Norveške kako bi ubrzala takve zajedničke projekte.
Patrioti odlaze u Kijev, rupe ostaju u Europi Dok saveznici šalju posljednje raspoložive sustave Patriot u Ukrajinu, na kontinentu se širi praznina u protuzračnoj obrani. Švicarska je već gurnuta na kraj liste za isporuku zamjena, a Litva i Latvija opetovano traže jači štit nad Baltikom. Novi glavni tajnik NATO-a Mark Rutte mora pronaći odgovor, i to dok Sjevernoatlantski savez preispituje oslanjanje na američkih 80 000 vojnika u Europi te poziva članice da troškove obrane podignu prema 5 % BDP-a.
Među rebalansima je i potraga za zamjenom flote AWACS-a, nakon što je Pentagon stopirao daljnje narudžbe. Službeni moto koji se u Bruxellesu sve češće čuje glasi: učiniti NATO „ubojitijim”.
Vruća godina borbenih zrakoplova • Francuska i Njemačka 28. kolovoza odlučuju kamo ide FCAS, zajednički borbeni avion nove generacije koji godinama muče industrijski sukobi. • Španjolska je nedavno odustala od američkih F-35 i naručila dodatne Eurofightere te buduće FCAS-e. • Portugal razmatra FCAS ili britansko-japansko-talijanski GCAP. Švicarsku brine poskupljenje F-35, dok su Belgija, Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo naručili nove serije kako bi umirili Washington. Kad belgijski F-35 stignu, sadašnji F-16 idu u Ukrajinu.
Rat na terenu i diplomacija bez pomaka Analitičari Juraj Majcin (EPC) i Matthew Savill (RUSI) ne vide skori preokret na bojišnici; promjene su moguće jedino uz „pomak međunarodne potpore ili domaći politički razvoj”. Ukrajina se sve teže nosi s salvoima iranskih dronova Šahed, a preskupi Patriot projektili premalo su i preskupi za masovno obaranje.
Trumpova ideja da europski saveznici plate američko oružje za Kijev zasad je maglovita: nije jasno hoće li novi paketi vrijedni 500 milijuna dolara iz Danske, Nizozemske, Norveške i Švedske biti dodatak ili preusmjeravanje postojećih obećanja.
U Moskvi i Washingtonu najavljuju „susret u idućim danima”, no stručnjaci ostaju sumnjičavi. Majcin sastanak vidi kao Putinov „taktički manevar” kojim bi pokazao volju za dijalog, a Savill upozorava da Kremlj ne pokazuje namjeru ni za prekidom vatre, kamoli za završetkom rata.