Nakon godina nestašice i visokih marži, na tržištu krumpira u Europskoj uniji dogodio se nagli obrat: ponuda je eksplodirala, a cijene su potonule.
Prema podacima iz sektora, prosječna cijena krumpira u 2025. pala je za 22 % u odnosu na 2024., koja je već bila zabilježila pad. Izazov je tim veći jer je od 2000. do 2023. proizvodnja u EU-u smanjena za gotovo 40 %, što je godinama podizalo zaradu i privuklo nove proizvođače.
Ključan poticaj bio je rast cijena: mnogi su poljoprivrednici prebacili oranice na krumpir, a procjene su govorile da će samo Francuskoj do 2030. trebati dodatnih 40 000 hektara pod tom kulturom. „France needed roughly 40,000 additional hectares of potatoes by 2030”, podsjetio je predsjednik francuske udruge proizvođača krumpira UNPT Geoffroy d’Evry.
No potražnja nije pratila ponudu. Izvoz izvan Unije posrnuo je zbog geopolitičkih napetosti, carinskih politika bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i slabijeg tečaja eura, što je otvorilo prostor sve jačoj konkurenciji iz Kine, Indije i Egipta.
Najteže je u Poljskoj, gdje su skladišta prepuna. „Stocks are full”, upozorava Tomasz Bienkowski iz Poljske federacije proizvođača krumpira. Zapadni izvoznici navodno preplavljuju poljsko tržište jeftinim krumpirom, a dio uroda oštetile su jesenske kiše, pa prerađivači odbijaju gomile robe. Cijena je pala na samo tri eura za 100 kilograma, što pojedine velike farme gura prema stečaju. „For some large farms, collapse is a real possibility”, dodaje Bienkowski.
Kako bi spasili što se spasiti može, francuski UNPT prošli je tjedan pokrenuo internetsku platformu za preusmjeravanje viškova u stočnu hranu. I zapadni i istočni proizvođači, složni su sugovornici, zaključuju da je jedino održivo rješenje – smanjenje proizvodnje.
