MÜNCHEN – Na marginama Minhenske sigurnosne konferencije više je europskih čelnika prvi put javno podržalo ideju zajedničkog kontinentalnog odvraćanja, kao dodatka američkom nuklearnom kišobranu koji je desetljećima temelj NATO-a.
• Baltik mijenja ton
Estonska zamjenica ministrice obrane Tuuli Duneton poručila je da je Tallinn „spreman razgovarati” o europskoj nuklearnoj opciji, uz napomenu da Sjedinjene Države i dalje pružaju temeljnu zaštitu Savezu. Sličnu je poruku poslala latvijska premijerka Evika Siliņa: „Nuklearno odvraćanje može donijeti nove mogućnosti. Zašto ne?”, istaknuvši pritom potrebu poštovanja međunarodnih obveza.
• Francuska i Ujedinjena Kraljevina jedine s vlastitim arsenalom
Kako je povjerenje u pouzdanost Washingtona oslabilo nakon izjava Donalda Trumpa o članku 5. i mogućem nebranjenu saveznika, pozornost se okreće Parizu i Londonu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u govoru je spomenuo potrebu da se „prerazmisli nuklearno odvraćanje”, uključujući i suvremene konvencionalne sustave dubokog dometa. Detaljniji izričaj strategije najavio je za početak ožujka.
• Podijeljena Europa
Njemački kancelar Friedrich Merz i Macron nazvali su nuklearno pitanje središnjom temom skupa, dok je španjolski premijer Pedro Sánchez upozorio da „nuklearno ponovno naoružavanje nije pravi put”. Belgijski ministar obrane Theo Francken sudjelovao je na zatvorenoj raspravi o mogućim modelima, među kojima su: jačanje francusko-britanske uloge, stvaranje nadnacionalnog „euro-odvraćanja” ili oslanjanje na konvencionalne sposobnosti.
• Američki stav i NATO
Podtajnica američkog Ministarstva obrane Elbridge Colby naglasila je da se Washington ne povlači iz Europe, ali očekuje veći doprinos konvencionalnim snagama. Novi glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio je da Unija smije razgovarati o vlastitom kišobranu „sve dok to nije zamjena za američki nuklearni štit”.
• Sljedeći potezi
Francuska ostaje izvan Nuklearne planerske skupine NATO-a, no dio glavnih gradova traži njezino dublje uključenje. Istraživačica Héloïse Fayet ocjenjuje da je „geopolitički trenutak” povoljan za konkretizaciju francuskih prijedloga, „kako bi Europa ojačala odvraćanje pred ruskom prijetnjom i američkom nepostojanošću”.
Rasprava se tek zahuktava, a mnogi će pozorno pratiti Macronov ožujski govor koji bi trebao odgovoriti na ključna pitanja: može li kontinent stvoriti zajednički nuklearni kišobran i kako ga financirati, a da pritom ne naruši transatlantsko jedinstvo.
