NATO-ova misija Eastern Sentry dobiva pojačanja
Nakon nedavnog upada ruskih dronova u poljski zračni prostor, saveznici su počeli slati dodatne snage na istočno krilo NATO-a.
- Češka: 3 helikoptera
- Danska: 2 borbena zrakoplova F-16 i jedna protuzračna fregata
- Francuska: 3 lovca Rafale
- Njemačka: 4 Eurofightera
- Ujedinjena Kraljevina: nepreciziran broj Typhoona
Potporu su najavili i Italija, Španjolska te Švedska, a nove najave očekuju se idućih dana.
„Zid dronova” od Baltika do Crnog mora
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošlog je tjedna najavila ideju „zida dronova” koji bi pratio istočnu granicu Unije. Proizvođači bespilotnih letjelica ističu da koncept još nema jasne konture.
Estonac Jaanus Tamm, direktor tvrtke DefSecIntel, upozorava da zasad nedostaje konkretnih koraka. Latvijac Agris Kipurs iz Origin Roboticsa kaže da bi to morao biti „kompleksan sustav” koji objedinjuje detekciju i presretanje: od radara i akustičnih senzora do prijenosnih PZO sustava i precizno navođenih projektila. Obojica ističu da spora dinamika europskih narudžbi koči povećanje proizvodnih kapaciteta te da je nužna „promjena mentaliteta” kako bi vojske kupovale letjelice u velikim serijama.
Vremenski plan i novac: karta putnika obrambene spremnosti
Europska komisija namjerava 16. listopada predstaviti „Putokaz za obrambenu spremnost”. Dokument bi trebao navesti projekte, rokove i izvore financiranja za provedbu Bijele knjige o naoružavanju Europe do 2030. Diplomati priznaju da je zasad nejasno kako će u njega biti uklopljeni „zid dronova” i najavljeni sustav „Eastern flank watch”.
Čelik kao strateška sirovina
Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič najavio je da će Unija „do sredine listopada uvesti vrlo snažnu trgovinsku zaštitu” za europske proizvođače čelika. „Ako moramo znatno ulagati u vojnu opremu, treba nam domaći čelik”, naglasio je, dodajući da je „naš problem globalni višak kapaciteta”. Mjere su odgovor na sve veći priljev jeftinog kineskog čelika nakon američkih carina uvedenih Pekingu.
Hoće li se trening ukrajinskih vojnika premjestiti u Ukrajinu?
U Vijeću EU traje rasprava o tome može li se misija EUMAM, koja je dosad izvan Ukrajine obučila oko 80 000 vojnika, ubuduće odvijati i na ukrajinskom teritoriju nakon eventualnog primirja. Pitanje zasad ne podržavaju sve države članice; među skeptičnima je i Mađarska. Razgovori se nastavljaju 23. rujna.
Kratke vijesti iz glavnih gradova
- Berlin – Bundestag je usvojio proračun kojim obrambeni izdaci za ovu godinu dosežu 86 mlrd. eura; do 2029. planirani su na 152,8 mlrd.
- London – Ministarstvo obrane sklopilo je partnerstvo s američkom tvrtkom Palantir, vrijedno do 1,5 mlrd. funti, radi razvoja AI alata za brže odlučivanje i preciznije ciljanje.
- Madrid – Španjolska vlada idućeg će utorka usvojiti uredbu o embargu na izvoz oružja u Izrael, potvrdio je ministar gospodarstva Carlos Cuerpo.
- Pariz – Europska investicijska banka odobrila je 450 mil. eura zajma tvrtki Thales za istraživanje u području aeronautike i radarskih tehnologija; još 80 obrambenih projekata čeka na procjenu.
Šira slika
S porastom napetosti na istočnom krilu i ubrzanim militarizacijama, Europska unija pokušava paralelno graditi tehnološke barijere poput „zida dronova”, osigurati domaće industrijske kapacitete i pripremiti misije koje bi u budućnosti mogle djelovati i unutar ratom pogođenih područja. U idućim tjednima postat će jasnije hoće li ambiciozni planovi ostati na papiru ili se pretvoriti u konkretne sustave obrane.
