Povjesničari, politolozi i dio bivših dužnosnika Bijele kuće sve češće upozoravaju da se Sjedinjene Države nalaze na rubu demokratskog sloma, a da bi iduća godina mogla biti presudna. U njihovim analizama Donald Trump i krug oko njega sve jasnije zadovoljavaju ključne elemente koje je Umberto Eco svojedobno definirao kao znakove modernog fašizma: pozivanje na tradiciju, strah od različitosti, prezir spram razuma, kult „jakog vođe” i degradaciju jezika.
Primjeri koje ističu uključuju:
• slanje vojske i Nacionalne garde u pojedine gradove protiv volje guvernera;
• pritisak na zakonodavce da ograniče glasovanje političkih protivnika, pa i ideju ukidanja dopisnog glasanja za Amerikance u inozemstvu;
• korištenje carina i izuzeća u imigracijskoj politici kako bi se moćne tvrtke prisililo na poslušnost;
• javno veličanje Konfederacije te pokušaje cenzure medija i književnosti.
Retorika iz vrha administracije dodatno je zaoštrena nakon nedavnog ubojstva konzervativnog aktivista Charlieja Kirka. Na pogrebno-političkom skupu Trumpov savjetnik Stephen Miller obrušio se na neimenovane protivnike riječima: „Vi ste ništa. Vi nemate ništa. Vi ste zloba, zavist i mržnja.”
Europski čelnici zasad o svemu govore tiho, svjesni da bi svaka otvorena kritika mogla potaknuti Bijelu kuću da povuče potporu Ukrajini. Neki se nadaju da će privremeno „kupiti vrijeme” laskavim pristupom, a najoptimističniji čekaju kongresne izbore 2026. No američki pravni stručnjaci upozoravaju da ti izbori možda neće biti potpuno slobodni i pošteni, a ni rezultati nužno priznati.
Građani Europske unije, pak, već su spremni na tvrđi stav. Proljetni Eurobarometar pokazuje široku podršku ideji da EU dobije više vlastitih financijskih sredstava za suočavanje s krizama i sigurnosnim prijetnjama. Istraživanje u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji i Poljskoj otkrilo je da 52 % ispitanika smatra kako je Unija bila ponižena u nedavnom trgovinskom dogovoru s Washingtonom, dok 39 % želi da Bruxelles postane otvorenije „opozicijski” prema Trumpu.
Upozorenja da „Europa stoji u kliještima između Vladimira Putina i Donalda Trumpa” postaju sve glasnija. Stručnjaci tvrde da europskim liderima ponestaje vremena za taktiziranje: ako ne povedu iskrenu javnu raspravu o mogućim posljedicama povratka Trumpa u Ovalni ured, birači bi mogli zaključiti da institucije EU-a nisu dovoljno čvrste da izdrže dvostruki pritisak sa zapada i istoka.
Kako poručuje jedan američki povjesničar, „vrijeme curi brže nego što mislimo”. U Bruxellesu zasad nema službenog odgovora, ali sve je više znakova da će 2025. možda morati dočekati s puno samostalnijom i odlučnijom sigurnosnom strategijom nego ikad prije.
