Europska unija ima svoju prvu kriznu interventnu vojnu jedinicu koja je sada službeno 'operativna', objavila je Kaja Kallas, glavna diplomatkinja EU-a, nakon cjelodnevnog sastanka ministara obrane i vanjskih poslova svih 27 članica. Riječ je o snazi od otprilike 5 000 vojnika, poznatoj kao EU Rapid Deployment Capacity (EU RDC), koja je još početkom godine dosegla punu spremnost, ali politički dogovor o načinu njezinog angažmana dosad je nedostajao.
Kallas je istaknula: „Ovo će omogućiti Europi da brže reagira kad izbije kriza.” No, proglašenje snaga operativnima ne znači automatsko slanje trupa – svaka odluka o angažmanu traži jednoglasnu podršku svih članica, što je i dalje iznimno teško postići.
Plan za ovakvu vojnu silu prvi je put formuliran u vojnoj strategiji EU iz 2022., kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Nova postrojba trebala bi nadopuniti postojeće snage država članica i jedinice NATO-a, a predviđena je za hitne operacije spašavanja, evakuacije iz kriznih područja te pružanje humanitarne pomoći i pomoći u katastrofama.
Iako se čini da je Ukrajina najlogičniji kandidat za prvu misiju ovih snaga, to je i dalje vrlo sporna opcija. Neke članice EU-a čvrsto se protive slanju bilo kakvih europskih vojnih jedinica u Ukrajinu, što dodatno naglašava duboke podjele unutar Unije oko vojne intervencije u ovom sukobu.
